Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu?!

Uz blagdan Svetog Vinka i početak zimske rezidbe vinograda, valja planirati buduće mjere zaštite od različitih neželjenih organizama vinove loze. Zadnjih su godina česti upiti vinograda o statusu i ograničenjima bakarnih fungicida, odnosno koliko često i kada ih koristiti?!

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska Unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA). Zabranjeni su stariji pesticidi loše toksikologije, ali na popisu aktivnih tvari kandidata za zamjenu nalaze se sukladno Provedbenoj Uredbi 2015/408 i spojevi bakra, važni za kontrolu bolesti u ekološkom i integriranom vinogradarstvu. Već ranije je zbog spoznaje o nakupljanju bakra u zemljištu Uredbom Vijeća 2092/91 (EEC) ograničena godišnja primjena bakarnih fungicida u ekološkom vinogradarstvu na 6 kg d.t./ha. Neke su zemlje dodatno ograničile bakarne spojeve u integriranom uzgoju vinove loze na svega 3-4 kg d.t./ha (npr. Njemačka, Austrija, Švicarska) (Hofmann i sur., 2008).

Premda je jedna od najopasnijih bolesti vinove loze plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) prvo opisana još davne 1834. u Sjevernoj Americi, najveće štete su zabilježene nakon njena unosa krajem 19. stoljeća u Europskim vinogradima (prvo u Francuskoj, a vrlo brzo u svim ostalim vinorodnim krajevima starog kontinenta).  Godine 1885. je francuski botaničar Millardet u časopisu “Journal dAgriculture Pratique” objavio trogodišnje rezultate slučajnog otkrića djelotvornosti mješavine bakarnog-sulfata i gašenog vapna na plamenjaču vinove loze (kasnije je navedena fungicida mješavina popularno nazvana “bordoška juha“). Sve do sinteze prvih površinskih organskih fungicida 1940tih godina (npr. ziram, a kasnije kaptan, metiram, maneb, mankozeb, propineb, kaptafol, folpet i diklofluanid) i njihove šire primjene u našim krajevima nakon 1960-tih, upravo su bakarni pripravci (naročito bakarni-sulfat) bili jedina mjera kemijske zaštite vrlo osjetljive europske vinove loze protiv plamenjače! Osim bakarnog sulfata za spravljanje “bordoške juhe” danas postoji još nekoliko desetaka različitih spojeva bakra koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji diljem svijeta. U našoj zemlji imamo za primjenu u vinogradarstvu 13 različitih trgovačkih pripravaka na osnovi bakarnog sulfata, bakarnog oksida, bakarnog oksiklorida, bakarnog hidroksida (+hidroksid-kalcij sulfat kompleks i hidroksid-kalcij klorid kompleks+cinkov sulfid). Postoji dva pripravka kao gotova tvornička mješavina tribazičnog bakarnog sulfata sa organskim fungicidom (zoksamid). Bakarni pripravci su osim suzbijanja plamenjače (Plasmopara) u našoj zemlji registrirani i protiv drugih važnijih bolesti vinove loze: crvene paleži (Pseudopezicula), crne pjegavosti (Phomopsis) i crne truleži (Guignardia)! Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u vinogradarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih drugih važnijih bolesti: npr. sive plijesni (Botrytis), kisele truleži (Acetobacter) i apopleksije (“esca”, Petrijeva bolest). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji! Unatoč tome da bakarni fungicidi mogu biti fitotoksični u prohladno-vlažnim uvjetima, a naročito ako se primjenjuju u početnim stadijima rasta i razvoja vinove loze, zbog specifična načina djelovanja na mikroorganizme u proteklih 130 godina njihove primjene nigdje i nikad nije zabilježena pojava otpornosti ili rezistentnosti uzročnika bolesti! Poznato je da bakarni fungicidi pokazuju i određeno baktericidno djelovanje!

Tablica 1. Prednosti bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena nastoji sa ograničenjima održati u vinogradarskoj praksi:
1.      Pored plamenjače ili peronospore (Plasmopara) bakarni fungicidi vrlo učinkovito suzbijaju i druge značajnije uzročnike bolesti vinove loze: crvenu palež (Pseudopezicula), crnu pjegavost (Phomopsis), crnu trulež (Guignardia)!
2.      Bakarni fungicidi pokazuju dobar posredni učinak na druge bolesti vinove loze: sivu plijesan (Botrytis), kiselu trulež (Acetobacter) i apopleksiju (“esca”, Petrijeva bolest)
3.      Dobro se vežu na biljne organe pa u kišnim sezonama daju bolju učinkovitost protiv plamenjače grožđa (Plasmopara) u odnosu na površinske organske fungicide!
4.      U ekološkoj proizvodnji grožđa nemamo dovoljno učinkovitih zamjenskih ili alternativnih pripravaka za suzbijanje plamenjače (Plasmopara) (npr. biološki fungicidi, obogaćeni minerali gline, biljni ekstrakti, kalijeva sol, kalij-bikarbonat i sl.). Pokusi pokazuju da u epidemijskim sezonama unatoč 10-15 provedenih aplikacija spomenutim zamjenama za bakar možemo očekivati štete na urodu grožđa 30-50 %!
5.      Zbog specifičnog načina djelovanja na uzročnike biljnih bolesti (tzv. “multi-site” učinak) nema opasnosti od razvoja rezistentnosti ili otpornosti!

Ali, zbog stoljetne primjene bakra zadnjih nekoliko desetaka godina bilježi se porast njegove koncentracije u zemljištu, a naročito u nekim europskim vinorodnim područjima gdje su lokalno izmjerene vrijednosti iznad tolerantnih 100-150 mg Cu/kg tla! Premda je bakar u manjim količinama neophodan većini organizama, njihove potrebe za normalan rast i razvoj su toliko male da ne mogu značajno utjecati na stanje zaliha bakra u tlu! Povišene koncentracije bakra u zemljištima negativno utječu na razvoj mnogih biljnih i životinjskih mikro– i makro– organizama, a istraživanja u Švicarskoj još su 1980-tih potvrdila da smanjenje populacije kišnih glista što dugoročno negativno utječe na plodnost tla. Postoji opasnost da ispiranjem iz tako onečišćenih poljoprivrednih površina bakar dospijeva u površinske i podzemne vode.

Kako bi se što više ublažile negativne ekološke posljedice stoljetne primjene bakarnih fungicida u vinorodnim područjima predlažu se slijedeće mjere: (1.) smanjivanje najvećeg broja dopuštenih godišnjih primjena klasičnih bakarnih fungicida na istim površinama, (2.) kombiniranje smanjene uporabe klasičnih kemijskih fungicida sa povećanjem primjene bioloških pripravaka (npr. Trichoderma sp., Bacillus subtillis, Trichoderma sp. + Clonstachis rosea, Pseudomonas aureofaciens i dr.), (3.) uvođenje novih formulacija bakra sa značajno većom djelotvornošću uz smanjenje količina po jedinici površine (npr. Cu-oktanoati, Cu-pektinati, Cu-glukonati, Cu-EDTA kompleksi, Cu-petidati) i (4.) povlačenje s tržišta i zabrana primjene bakarnih pripravaka u poljoprivrednoj proizvodnji!

Stoga je danas u integriranoj proizvodnji grožđa primjena bakarnih fungicida ograničena na najviše 3.000 g djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone, odnosno temeljem propisane koncentracije i prosječne doze ili količine za primjenu u vegetaciji bakarni se fungicidi smiju tijekom jedne sezone koristiti najviše dva puta! U integriranoj je proizvodnji grožđa zabranjeno tzv. “zimsko tretiranje” vinograda povišenim koncentracijama bakarnih pripravaka pred početak vegetacije! Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja! U našoj zemlji svi bakarni fungicidi dopušteni u vinogradarstvu za vinske sorte imaju propisanu karencu 35 dana, ali u nekim drugim državama ovisno o vrsti i formulaciji bakra različiti pripravci imaju karencu za vinske sorte u rasponu od 21 do 35 dana.

U ekološkoj se vinogradarskoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini 6.000 g djelatne tvari/ha (pojedine se godine može dopuštena granica prekoračiti, ali pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja ne prelazi 6.000 g/ha)!

Mogućom zabranom primjene bakarnih fungicida na području Europske Unije u integriranoj proizvodnji grožđa imamo dovoljno organskih fungicida za suzbijanje najvažnijih bolesti vinove loze (Plasmopara, Pseudopezicula, Phomopsis, Guignardia), ali bi značajno porasla štetnost kisele truleži (Acetobacter) i apopleksije (“esca”, Petrijeva bolest)! Naprotiv, zabranom bakarnih pripravaka u ekološkoj proizvodnji grožđa štete od plamenjače (Plasmopara) bi prema dosadašnjim pokusnim istraživanjima u epidemijskim sezonama iznosile čak 30-50 %!

Tablica 2. Nedostaci bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena u suvremenom vinogradarstvu sve više ograničava ili nastoji u skoroj budućnosti potpuno zabraniti:
1.      Dugogodišnja primjena bakarnih fungicida uzrokuje nakupljanje Cu++ u zemljištu iznad dopuštenih količina (>100 mg Cu/kg tla), što nepovoljno utječe na makro– i mikro-faunu i floru poljoprivrednih površina!
2.      Ispiranjem Cu++ iz poljoprivrednih površina dospijeva u površinske i podzemne vode!
3.      Nakon krčenja stoljetnih vinograda gdje su korišteni bakarni fungicidi može se pojaviti fitotoksičnost na nekim naknadno uzgajanim kulturama (npr. kukuruz, lucerna, repica, krumpir)!
4.      Zbog teže ispirljivosti nekih bakarnih pripravaka njihova kasnija primjena može uzrokovati neželjene ostatke (rezidue) u vrijeme berbe grožđa!
5.      Zbog spoznaje da u krvi pacijenata uvijek ima povišene koncentracije bakra neke studije tvrde da je uzrok opake Alzheimerove bolesti kronično trovanje bakrom! Stoga neki liječnici i biolozi zahtijevaju trenutnu zabranu primjene bakra kao sredstva za zaštitu bilja!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

 

Slike 1, 2, 3 i 4: Analiza rezultata pokusa i iskustva vinogradara dokazala su tijekom sedmogodišnjih praćenja da smanjenje uporabe bakra uzrokuje znatno povećanje populacije uzročnika bolesti koje se teško suzbijaju: npr. crne pjegavosti (lijevo), apopleksije (slike u sredini), bakterijskog raka (desno), kisele truleži boba, Petrijeve bolesti i slično. Snimio M. Šubić.

Pripremi za ispis