Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Glodavci su skupina sisavaca čiji naziv potječe od specifično građenog zubala. Imaju povećane sjekutiće u gornjoj i donjoj čeljusti, a prilikom glodanja pomiču donju čeljust naprijed – natrag i usitnjavaju hranu.

Štetni glodavci poljoprivrednih kultura mogu pričinjati štete na poljima, u voćnjacima i u zatvorenim objektima (skladišta žitarica, podrumi, garaže). Štete na otvorenom se očituju u pravljenju rupa, oštećenju sjemena žitarica, gomolja, lukovica, korijena i nadzemnih dijelova biljaka, te u voćnjaku u oštećenju korijena i prizemnih dijelova voćaka. U zatvorenim objektima hrane se uskladištenim prehrambenim proizvodima i žitaricama, te oštećuju ambalažu. Zbog onečišćenja proizvoda izmetom, urinom i dlakama mogu uzrokovati zdravstvene probleme prijenosom zaraznih bolesti kao što su: mišja groznica, trihineloza, salmonela, bjesnoća i druge. U godinama sa toplim i suhim zimama dolazi do masovnog množenja, dok im je smrtnost velika tijekom vlažnih i hladnih jeseni i zima.

Slika 1. Gomolji krumpira u skladištu oštećeni od glodavaca

Slika 2. Klipovi kukuruza oštećeni od glodavaca

U zatvorenim objektima štete pričinjaju crni štakor (Rattus rattus), sivi štakor (Rattus norvegicus) i kućni miš (Mus musculus). Oni tijekom vegetacijske sezone prave štete u polju, a tijekom zime obitavaju u zatvorenim objektima.

Crni štakor dugačak je 16-23 cm, težak 160-230 g. Koti se 3-6 puta godišnje, a u leglu ima 5-10 mladih. Sivi štakor je veći od crnog, duljine 20-30 cm i težine 0,5 kg. Koti se 4-7 puta godišnje, a u leglu ima 5-12 mladih. Štakori žive oko 4 godine, spolno su zreli za 3-4 mjeseca, a ženke se pare odmah nakon što se okote. Kućni miš je duljine 7-10 cm, hrani se raznom hranom (omnivor). Zbog  visokog potencijala razmnožavanja u kratkom vremenu, praćenje njihove pojave i suzbijanje treba biti stalna mjera.

Tijekom dana glodavci su sakriveni, a u sumrak i tijekom noći idu u potragu za hranom. Pri tome im pomažu dobro razvijene osjetilne dlake na leđima, bočnoj strani tijela i na njušci koje im služe za orijentaciju i kretanje u mraku, a dobro im je razvijeno i osjetilo njuha koje ima važnu ulogu u pronalasku hrane.

Kako bi se spriječio ulazak u objekte treba provesti preventivne mjere zaštite. Na prozore, otvore i pukotine postaviti mreže i fizičke barijere. Izbjegavati ostavljanje hrane za ljubimce, ptice i  druge životinje na otvorenom, jer će to privući glodavce. Prilikom pripreme hrane za životinje ili u prostorijama gdje se melju žitarice održavati higijenu i svu rasutu robu ukloniti, jer ostavljena na strojevima i podu može privući glodavce.

Slika 3. Neadekvatno pripremljen prostor za mljevenje žitarica,
izvor je hrane za glodavce

Kade se utvrdi pojava glodavaca u objektu treba pristupiti mjerama suzbijanja. Za suzbijanje se mogu koristiti mehaničke metode ili biocidni proizvodi registrirani za suzbijanje štetnih glodavaca.

Mehaničke metode uključuju primjenu različitih klopki za hvatanje i ljepila. Klopke za hvatanje glodavaca mogu dovesti do trenutne smrti glodavca (mišolovke, štakorolovke) ili mogu omogućiti da se glodavci uhvate živi (klopka kavez). Mamci koji se koriste u mehaničkim klopkama moraju biti poznati i privlačni glodavcu. Vole salo, meso, sir, slaninu, kobasice, kruh natopljen uljem suncokreta, sezama ili maslaca od kikirikija, proizvode od žitarica i kruha.

Ljepila za miševe i štakore su vrlo učinkovita, ali metoda nije humana, jer životinja ugiba nakon nekoliko dana, od gladi i žeđi, pri tome može ispuštati glasove koju stvaraju nelagodu ili životinju nakon što se uhvati treba usmrtiti.

Slika 4. Mišolovka i ljepilo za miševe

Slika 5. Mehanička klopka ,,kavez,, za hvatanje glodavaca

Kod masovne pojave koriste se registrirani biocidni proizvodi. Primjenjivati ih treba sve dok se glodavci ne prestanu njima hraniti. Pripadaju skupini antikoagulanata i dovode do njihovog ugibanja nakon jednokratnog uzimanja. Djeluju na način da uzrokuju unutarnje krvarenje kod glodavaca. To su aktivne tvari bromadiolon i brodifakum a na tržištu se mogu naći pod različitim trgovačkim nazivima – RATIMOR (žitni mamac), RATIMOR (pelete), RATIMOR (parafinski blokovi), RATIMOR (meki mamci), GARDENTOP (svježi mamac), MURIN PASTA EXTREME, MURIN FORTE PELETE, RODENT (repelent) i drugi. Mamci u sebi sadrže tvari koje privlače glodavce (ulje kikirikija, suncokreta…), a odbijaju ljude i domaće životinje. Štakore više privlače parafinski blokovi, meki mamci i pelete, a miševe žitni mamci.

Slika 6. Biocidni proizvodi namijenjeni suzbijanju štetnih glodavaca

Mamke je potrebno postaviti u deratizacijske kutije u blizini mjesta primijećene aktivnosti glodavaca. Označiti ih sljedećim informacijama ,,ne micati ili otvarati,,; ,,sadrži rodenticid,, i sl. Gdje je to moguće pričvrstiti ih za tlo ili drugu površinu, da ih glodavac može konzumirati, ali ne i iznijeti iz objekta. Postaviti ih izvan dosega djece, ptica, kućnih ljubimaca i domaćih životinja. Ne postavljati ih uz hranu, piće, hranu za životinje i u blizini sustava za odvod vode, jer ih mogu kontaminirati. Kod primjene žitnih mamaca u objektu gdje se čuvaju žitarice, naročito ako su u rasutom stanju, paziti da ne dođe do miješanja mamca i žitarica, jer bi to predstavljalo opasnost za životinje koje se hrane tim žitaricama.

Sa svim vrstama mamaca  postupati strogo prema uputama zbog njihove toksičnosti za ljude i toplokrvne životinje.

Viša stručna savjetnica, Karlovačka županija

 dr. sc. Mirna Ceranić