Preporuka, Vinogradarstvo

Od posljednje upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo je 13 dana (09.7. 2020.).

Vrijeme u prvoj polovici srpnja o.g. nije prema višegodišnjim očekivanjima stabilno i vrlo vruće, već dominira povremeno kišovito razdoblje: u protekla dva tjedna najviše su dnevne temperature u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja (Železna Gora) bile u rasponu 21,2-30,7°C (praćeno na mikro-lokalitetu Trnovčak, u vinskoj sorti Rajnski rizling)! Svježa su jutra bila 13.-15. srpnja o.g. (s vrijednostima 10-11°C). Naknadno, najviše dnevne temperature zraka nisu bile značajno veće od 25°C sve do protekla dva dana (kada je izmjereno 28,4° i jučer 30,5°C)! Time je u mjesecu srpnju o.g. nastavljen trend koji bilježimo nakon 14. lipnja o.g.: svakih 4-7 dana na većini mjernih mjesta pada 12-35 mm kiše! Noćas je ponovno prema najavama pala manja količina kiše (Železna Gora u količini 5,0 mm), tijekom narednih dana očekujemo promjenljivo razdoblje s najvišim temperaturama 24-30°C, a već nove oborine moguće su u petak 24.7. 2020. (10-15 mm)! Nadalje je vrlo sparno, uz prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka posljednjih 14 dana u rasponu od 64-88 % (prosječna srpanjska vlažnost zraka u vinogradima iznosi 71,3 % – izmjereno u vinskoj sorti Rajnski rizling na mikro-lokalitetu Trnovčak). Pritom ukupno mjesečno zadržavanje vlage u zoni grožđa iznosi 2.430 minuta!

U poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec nakon šest usmjerenih aplikacija provedenih u razdoblju 7.5.-14.7. 2020. (uz prosječni razmak tretiranja 13,8 dana) pepelnica (Erysiphe) je na nezaštićenom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon do sredine srpnja o.g.. uništila više 85 % grožđa! U svim članovima mikro-pokusa do sredine mjeseca srpnja o.g. dobivena je gotovo odlična zaštita protiv navedene bolesti!

 

Tijekom proteklih 40-ak dana bilježili smo vrlo povoljne uvjete za primarni i sekundarni razvoj plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola), istovremeno na lišću i peteljkovini nezaštićenog grožđa (simptomi: bobice na zaraženim grožđu poprimaju plavu boju, smežuraju i osuše se)! Naime, od 14. lipnja do 22. srpnja o.g. zabilježeno je 13 kišnih dana tijekom kojih je padalo ukupno 154,2 mm kiše (izmjereno na lokalitetu Trnovčak, Železna Gora – općina Štrigova).

Plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) u narednih 40-tak dana još uvijek može potpuno uništiti sve lišće na slabije zaštićenom ili netretiranom trsju! Od početka ovog tjedna (20.7. 2020.) prve simptome plamenjače pronalazimo na lišću bujnijih vinskih sorti, npr. Chardonnay, Kerner, Pinot sivi i dr., na više praćenih lokaliteta u vinogorju (npr. Sveti Urban, Banfi, Železna Gora) !

Toplo i sparno razdoblje u tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza o.g. još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice (Erysiphe) na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim vinogradima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i na Graševini. Lokalno smo ponovno (kao protekle 2019.) u slabije zaštićenim vinogradima tijekom prvog tjedna srpnja o.g. zabilježili crnu trulež grožđa (Guignardia bidwellii)!

 

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon tijekom proteklih deset sezona:

Godina	Zbroj srednjih temperatura >10°C (1.4.-15.7.)
2011.	755°
2012.	812°
2013.	730°
2014.	650°
2015.	769°
2016.	742°
2017.	804°
2018.	892°
2019.	719°
2020.	670°

 

 

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura (>10°C) mjereno od početka travnja do sredine srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost tek 670°C, što je značajno maje nego pojedinih ranijih sezona (npr. 2012., 2017., 2018.)! (vidi Tablicu 1.). Stoga u narednim danima još ne očekujemo početak dozrijevanja grožđa (promjena boja kožice) kod vinskih sorata ranije epohe (npr. Rizvanac, Muškat, Pinot i dr.).

 

Ipak, krajem mjeseca srpnja o.g. vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima zbog mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima “produženu” karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana)!

 

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite sredinom ili krajem mjeseca srpnja (npr. Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Sphinx Extra, Mikal Premium F, Ridomil Gold Combi i slično), a poglavito ako nasade ošteti tuča!

 

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. Sauvignon, Muškat žuti) (zabilježeno tijekom 2012., 2015, 2017. i 2018. sezone), pa je u većini zapadno-europskih vinogradarskih država primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone!

 

Samo u vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. Graševina, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon, Cabernet sauvignon) moguće je u narednom razdoblju koristiti kombinirane bakarne fungicide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (npr. Ridomil Gold R, Cyclo R Liquido, Amaline Flow i dr.)!

 

Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je u zadnjim zaštitama planirati primjenu kombinacije sumpornih fungicida i pripravka koji sadrži boskalid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), jer istovremeno dobro štitimo vinograde od  pepelnice (Erysiphe) i sive plijesni (Botrytis)!

 

U mladim vinogradima sadnje 2019. i 2020. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama (ako se jače razvija plamenjača prema potrebi skratiti razmake aplikacije), a prednost dajemo kombiniranim pripravcima sa preventivnim i kurativnim učinkom pri suzbijanju ove bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dodati jedan od organskih ili sumpornih fungicida protiv pepelnice.

 

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

 

U razdoblju nakon 25.6. o.g. bilježimo let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (na praćenim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban, Vučetinec i Orehovčak), no njihova brojnost relativno mala (ukupno je na četiri praćena lokaliteta u razdoblju 25.6.-20.7. 2020. uhvaćeno 65 leptira!). Ali, u tom su razdoblju istovremeno bili vrlo aktivni i cvrčci (Hyalestes, Oncopsis, Orientus, Scaphoideus) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (npr. Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju (u drugoj i trećoj zaštiti nakon cvatnje) bilo potrebno odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

Vinogradarima preporučujemo u narednim danima vješati žute ljepljive ploče kako bi se pratila populacija američkog cvrčka (Scaphoideus), te prema potrebi obavilo dodatno tretiranje (samo ako se na jednu ploču tijekom sedam dana krajem srpnja o.g. uhvati barem četiri odrasla oblika ovog štetnika)! Moguće prve odrasle oblike američkog cvrčka (Scaphoideus) očekujemo u Međimurskom vinogorju sredinom zadnje dekade ili krajem mjeseca srpnja!

 

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro– i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda. Izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima (bakar, sumpor) i teškim metalima (npr. Al-fosetil)! Uz mikro-hranjiva preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr