Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Uputa za prve usmjerene zaštite mladih biljčica krizantema (uzročnici bolesti, štetni kukci, fitofagne grinje, nematode) upućena je prije 19 dana (02.7. 2020.)!

Zadnjih nekoliko sezona, s porastima prosjeka mjesečnih temperatura i relativne vlažnosti zraka tijekom srpnja i kolovoza, zaprimili od proizvođača krizantema iz SZ Hrvatske biljne uzorke i fotografije za koje temeljem izgleda oštećenih biljaka, etiologije mogućih patogena, poduzetih agrotehničkih i kemijskih mjera zaštite, te registriranih meteoroloških uvjeta vjerujemo da potječu od bakterijskih infekcija. Znakovi zaraza se malo razlikuju ovisno pojavljuje li se bolest već na mladim biljčicama ili u kasnijim stadijima razvoja. U oba slučaja inficirane biljke relativno brzo propadaju.

Uz osjetljive vrste domaćina i postojanje izvora zaraze, poznato je da bakterijskim biljnim infekcijama pogoduju povišene temperature (optimalno 28° do 30°C), dovoljno vlage (oborine, rosa, magla) i zasićenost zraka vlagom.

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama u krizantemama tijekom prve dvije dekade mjeseca srpnja 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u zapadnom, središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Vrijeme u prvoj polovici srpnja o.g. nije prema višegodišnjim očekivanjima stabilno i vrlo vruće (dosadašnja prosječna mjesečna temperatura je nešto manja od višegodišnjeg prosjeka) (vidi Tablicu 1.), već dominira povremeno kišovito razdoblje: u prve dvije dekade ovog mjeseca najviše dnevne temperature zraka najčešće u središnjem Međimurju bile u rasponu od 23,3-33,7°C (nešto svježiji su bili kišni dani: 3.7., 7.7., 12.7. i 17.7. (23,3-24,7°C)! Svježa su jutra bila 13.-15. srpnja o.g. (s jutarnjim vrijednostima 8,4-9,2°C). Naknadno, najviše dnevne temperature zraka nisu bile značajno veće od 26°C! U mjesecu srpnju je nastavljen trend koji bilježimo nakon 14. lipnja o.g.: svakih 4-7 dana na većini mjernih mjesta pada 12-35 mm kiše! U naredna dva dana očekujemo vruće razdoblje (30-32°C), a već nove oborine moguće su u drugom dijelu ovog tjedna (23.-25.7. 2020.)! Nadalje je vrlo sparno, uz prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka tijekom prve dvije srpanjske dekade uz riječne doline u rasponu od 71-92 %. Uz riječne su doline svakodnevne srpanjske jutarnje rose i vlaženje biljaka pritom traje barem 245-750 minuta (ukupno u mjesecu srpnju o.g. već 11.525 minuta na nekim mjernim mjestima uz riječne doline – vidi Tablicu 1.)!

U proizvodnji krizantema struka i znanost opisuje nekoliko bakterijskih bolesti, od koji se po simptomima na nadzemnim organima ističu palež (Erwinia chrysanthemi) i lisna pjegavost (Pseudomonas cichorii). No, bez obzira na razlike u simptomatologiji i determinaciji vrste, moguća pojava i razvoj uz mjere zaštite su relativno slične i/ili iste svim bakterijskim uzročnicima biljnih bolesti!

Biljne bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu). Bakterijske biljne bolesti prepoznajemo po nekim specifičnim znakovima (simptomima) koji nisu tipični drugim uzročnicima. Takve su slijedeće negativne posljedice: pojava bakterijskog iscjetka, formiranje nepravilnih izraslina (bakterijski rak), nenadano i brzo venuće, “masne” pjege na lišću i plodovima, te izražena palež bez vidljivih “prevlaka” tipičnih za (pseudo)gljivične bolesti! Za biljke opasne vrste bakterija posjeduju neka zajednička svojstva: jednostavni su, prokariotski i jednostanični organizmi, vrlo prilagodljivi i promjenljivi! Bakterije se razmnažaju dijeljenjem (izuzev roda Streptomyces), pa od samo jedne stanice uz optimalne uvjete u 24 sata nastaje 17 milijuna novih jedinki.

U kontinentalnoj regiji naše zemlje globalnom promjenom klime ljeta postaju sve toplija i sparna, učestale su pojave grmljavinskog nevremena s olujnim vjetrom i tučom, a zime su sve manje hladne. Promet (uvoz) biljnog materijala svake godine sve više raste, a takvi događaji pogoduju porastu šteta od bakterijskih biljnih bolesti! Osim po tipičnim znakovima bolesti, sigurna dijagnoza fitopatogenih bakterioza je moguća u ovlaštenim laboratorijima. Pritom se uzročnik bolesti izolira u čistu kulturu, rod bakterija se može determinirati prema Gram-reakciji, broju i lokaciji nastavaka na stanicama, rastu na selektivnim medijima i pomanjkanju kisika. Ipak, puno su brže i sigurnije novije imunološko-biološke metode determinacije (ELISA, PCR), naročito prilikom dokazivanja sojeva bakterija, odnosno u slučaju skrivene ili latentne kontaminacije biljnog materijala.

Nažalost, izravne mjere suzbijanja bakterijskih bolesti nisu niti približno učinkovite kao kod kemijske kontrole većine (pseudo)gljivičnih epifitocija. Vegetativni reproduktivni organi (i/ili sjeme) porijeklom sa bakterijama inficiranih biljaka većinom je kontaminirano ili zaraženo, pa je korištenje zdravstveno ispravnog reproduktivnog biljnog materijala osnovna preventivna mjera zaštite! Prve zaražene biljke u usjevu koje pokazuju simptome nalik fitopatogenim bakterijama dobro je odmah ukloniti.

U Republici Hrvatskoj nema registriranih i dovoljno učinkovitih pripravaka za suzbijanje bakterijskih bolesti krizantema.

Ipak, za primjenu u ukrasnom bilju u našoj su zemlji registrirani neki anorganski bakarni spojevi i Al-fosetil, koji pokazuju izvjestan preventivni antibakterijski učinak. U novije vrijeme preporučuje je preventivna primjena mikro-bioloških pripravaka koji sadrže Bacillus subtilis i druge korisne mikroorganizme.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nastaviti sa mjerama redovite (preventivne) zaštite krizantema protiv uzročnika bolesti, štetnih kukaca, fitofagnih grinja i lisnih nematoda prema prethodnoj uputi (02.7. 2020.)! Krajem srpnja očekujemo štete uz uzročnika propadanja korijena i prizemnog dijela stabljike nedovoljno zaštićenih presadnica krizantema uzgajanim na gredicama, te od fitofagnih stjenica i kalifornijskog tripsa (Frankliniella)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr