Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja uputa za zaštitu korjenastog povrća (mrkva, peršin, celer) upućena je prije gotovo mjesec dana (16.6. 2020.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj neželjenih organizama u korjenastom povrću tijekom prve polovice mjeseca srpanja 2020. godine na nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!

Vrijeme u prvoj polovici srpnja o.g. nije prema višegodišnjim očekivanjima stabilno i vrlo vruće (prosječna je temperatura nešto manja od višegodišnjeg prosjeka), već dominira povremeno kišovito razdoblje: u prvoj dekadi ovog mjeseca najviše dnevne temperature zraka najčešće u središnjem Međimurju bile u rasponu od 26,8-32,6°C (izuzev u danima 3., 7. i 12.7. 2020. kada je tijekom kišnih dana izmjereno 22,6°C, 22,9° i 23,7°C) (na nekim je mjernim mjestima dana 10. srpnja o.g. najviša dnevna temperatura bila 34°C), ali posljednja tri dana bilježimo nešto svježija jutra (temperature od 8,7° do 9,0°C) a najviše dnevne vrijednosti nisu veće od 25,3°C! Oborine nakon 14.6. 2020. povremeno padaju svakih 4-7 dana u količinama 12,2-34,4 mm (na nekim županijskim mjestima i u većim količinama) (ukupno je u središnjem dijelu Županije u proteklih mjesec dana izmjereno oko 100 mm kiše)! Pritom je vrlo sparno, uz prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka tijekom istog razdoblja uz riječne doline u rasponu od 71-92 %. Uz riječne su doline svakodnevne srpanjske jutarnje rose i vlaženje biljaka pritom traje barem 360-720 minuta!

U narednim danima najviše će temperature zraka biti u rasponu 22-25°C, a moguće nove oborine najavljene su već tijekom neredna dva dana!

U takvim uvjetima bilježimo izuzetno povoljne meteorološke uvjete za razvoj gljivičnih bolesti korjenastog povrća. Primjerice u prvih dvanaest dana mjeseca srpnja o.g. dnevne ocjene za zarazu uzročnicima pjegavosti i paleži korjenastog povrća (Alternaria, Septoria, Cercospora) (prognozni model “TOMCAST“) najčešće iznose 2-4, a njihova polumjesečna suma u proteklom razdoblju je bila 28! Zbog svježih jutra zadnja tri dana dnevna vrijednost za ocjenu zaraze ovih uzročnika bolesti iznosi svega 1. Stoga smo sredinom srpnja o.g. u središnjem dijelu Međimurja na mjestima uz riječne doline Drave i Mure zabilježili početne simptome uzročnika crne pjegavosti (paleži) lišća mrkve (Alternaria dauci) i pjegavosti lista celera (Septoria apiicola), a prema višegodišnjim iskustvima od sredine srpnja do sredine mjeseca rujna bilježimo epidemijsko širenje ovih uzročnika bolesti!

Jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. U usjevima celera očekujemo nali rast zaraze uzročnikom pjegavosti lišća (Septoria, Cercospora), a u usjevima peršina uzročnika pjegavosti i pepelnice (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Stoga tržnim proizvođačima korijenastog povrća preporučujemo pregledati polja i nastaviti preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor dopuštenih fungicida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usjeve celere korijenaša redovito kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Prvu pojavu ovog nametnika zabilježili smo u usjevima soje, ali jače širenje nije još zabilježeno zbog visoke vlažnosti zraka i učestalih jutarnjih rosa!

Raniju mrkvu koja se planira vaditi od sredine mjeseca srpnja o.g. ne preporučujemo kemijski tretirati protiv spomenutih bolesti. Moguće je takve usjeve u zadnjim mjerama aplikacije zaštititi mikro-biološkim pripravcima koji sadrže korisne mikroorganizme (npr. Bacillus subtilis). Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve). Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr