Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije tri tjedna (26.5. 2020.) upućena je prva obavijest tržnim proizvođačima ranih usjeva korjenastog povrća o važnijim uzročnicima bolesti i štetnicima koje pronalazimo na nadzemnim biljnim organima! Od početka mjeseca lipnja o.g. vremenski uvjeti su drukčiji nego tijekom cijelog proteklog mjeseca svibnja! U prvom smo tjednu ovog mjeseca oborine u manjim količinama bilježili skoro svakog dana, naknadno su 12.-14. lipnja o.g. najviše dnevne temperature bile u rasponu 29,5-31,2°C, a nakon dužeg razdoblja na većini mjernih mjesta u protekla je dva dana zabilježeno više od 20-ak mm kiše (vidi Tablicu 1.)!

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti korjenastog povrća u prvoj polovici mjeseca lipnja 2020. godine nekim mjernim lokalitetima  u Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!

Nestabilno razdoblje s mogućim novim oborinama očekujemo i narednih dana, naviše će dnevne temperature pritom biti 21-27°C, a jutarnje u rasponu 11-14°C! Vrlo je sparno, na lokalitetima uz riječne doline prosječna vlažnost zraka u prvoj polovici lipnja iznosi čak 80,5 %!

U narednom razdoblju zbog razlike u najvišoj dnevnoj i jutarnjoj temperaturi zraka očekujemo dugotrajne rose i moguće sumaglice!

U takvim uvjetima u prvoj polovici mjeseca lipnja o.g. zbroj dnevnih vrijednosti za ocjenu zaraze usjeva mrkve uzročnikom crne pjegavosti lišća mrkve (Alternaria dauci) prelazi vrijednost 25, pa u narednom razdoblju očekujemo pojavu prvih “žarišta” ove bolesti (na nezaštićenim i osjetljivim hibridima mrkve). Isto vrijedi i za različite uzročnike pjegavosti lista celera (npr. Septoria apii, Cercospora apii)!

Prema iskustvima iz prethodnih sezona ranija i jača pojava bolesti lišća korjenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove se bolesti održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 26 ili više ºC. Stoga tržnim proizvođačima korjenastog povrća preporučujemo pregledati polja i započeti (ili nastaviti) preventivnu zaštitu protiv navedenih bolesti, uz izbor pripravaka registriranih u našoj zemlji za njihovo suzbijanje (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Iz istih razloga preporučujemo proizvođačima celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii) i peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.) također redovito kontrolirati na moguću prvu pojavi simptoma dominantnih bolesti lišća, te na vrijeme poduzeti preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Proizvođače celera i peršina upozoravamo da smo ove sezone već u mjesecu svibnju zabilježili jaču populaciju i simptome napada od minirajućih muha (Euleia, Phytomyza, Lyriomyza). Samo u danima s vrlo visokim lipanjskim temperaturama zraka pogoduju i mogućoj ranijoj pojavi koprivine grinje (Tetranychus urticae).

Navedeni uzročnici bolesti i štetnici lišća korijenastog povrća u relativno kratko razdoblju ubrzo uništavaju nezaštićenu lisnu površinu, pa proizvođačima preporučujemo provođenje mjera zaštite dopuštenim pripravcima (fungicidima, insekticidima – akaricidima) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Ranu mrkvu koja se planira vaditi u drugoj polovici lipnja o.g. ne preporučujemo tretirati fungicidima protiv spomenutih bolesti. Moguće je na takvim poljima u završnim aplikacijama protiv bolesti lišća mrkve (ali i celera, peršina i pastrnjaka) koristiti mikrobiološka sredstva koja sadrže Bacillus subtilis! Jaču i raniju pojavu ove bolesti očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi sredinom ili krajem lipnja kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša.

Utrošiti barem 350-400 litara škropiva/ha, a mjere zaštite provoditi u kasnim popodnevnim i večernjim satima.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr