Preporuka, Vinogradarstvo

Prije osamnaest dana (27.5. 2020.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze krajem mjeseca svibnja – početkom lipnja o.g. (većina vinogradara istu je obavilo u danima 02.6.-4.6. 2020.)!

Tijekom proteklog mjeseca svibnja umjesto prosječnih 73,7 mm na području vinorodne općine Štrigova zabilježeno je samo 50,0 mm kiše (-23,7 mm) (mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti Rajnski rizling na području Železne Gore). Također, protekli mjesec svibanj bio je hladniji za 0,8°C od očekivanog prosjeka (15,3°C), pa premda je vegetacija vinograda početkom mjeseca travnja o.g. započela 15-ak ranije, početak cvatnje dominantnih sorata započeo je kasnije nekoliko dana u odnosu na očekivano mnogogodišnje razdoblje!

Naime, tek s prvim danima lipnja o.g. minimalne su jutarnje temperature zraka porasle na vrijednosti 10,1-15,2°C a najviše su dnevne pritom zadnjih pet dana u rasponu 24,3-29,0°C! Stoga smo otvaranje prvih cvjetova i početak cvatnje nekih vinski sorata uočili početkom lipnja o.g. (npr. Chardonnay, Kerner, Pinot sivi), dok ostale sorte cvatnjom započele prije pet do sedam dana (npr. Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina, Rajnski rizling, Sauvignon i dr.)!

Tijekom jučerašnjeg popodneva zabilježene su obilnije oborine na području vinogorja u dnevnoj količini 29,6 mm. Ovo je prvi puta da od početka mjeseca travnja o.g. (od početka vegetacije rodnih vinograda) u jednom danu bilježimo oborine u količini >25 mm!

Ovaj se tjedan nastavlja nestabilno i relativno toplo razdoblje: moguće su nove oborine tijekom današnjeg dana (20-ak mm), te još sredinom i krajem ovog tjedna! Jutarnje će vrijednosti biti u rasponu 11-16°C a najviše dnevne najčešće 20-26°C! Bit će vrlo sparno (prosječna je vlažnost zraka tijekom prve polovice lipnja o.g. u vinogorju 73,1 %), pa očekujemo da cvatnja vinove loze završava u narednih nekoliko dana!

Stoga vinogradarima preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje vinograda, a naredne mjere zaštite planirati i obavljati tek krajem cvatnje vinove loze!

Zdravstveno stanje u nasadima: Od kraja mjeseca travnja (29./30.4.) i tijekom mjeseca svibnja (03.5. i i 24./25.5.) zabilježili smo samo tri uvjeta za primarne zaraze uzročnikom plamenjače ili peronospore (Plasmopara)! Zbog vrlo suhog tla smatramo da oslobađanje zimskih oospora uzročnika ove bolesti nije bilo izraženo, pa dana 3. lipnja o.g. na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon) na lokalitetu Vučetinec još nismo pronalazili prve simptome plamenjače (za razliku od prethodne dvije 2019. i 2018. godine)!

Tek uvjeti zabilježeni tijekom jučerašnjeg popodneva pogodovali su prvoj jačoj ovogodišnjoj primarnoj zarazi uzročnikom plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Smatrano da vremenski uvjeti najavljeni tijekom narednih 5-6 dana pogoduju početnom razvoju ove bolesti, pa je nakon cvatnje vinograda potrebno provesti mjere usmjerene zaštite primjenom kurativno-eradikacijskih i kombiniranih organskih fungicida za suzbijanje plamenjače (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Nema dojave prvih simptoma sušice cvata (Phoma glomerata), a pojavu prvih simptoma pepelnice (Erysiphe) očekujemo na netretiranom grožđu u drugoj polovici lipnja!

Pepelnicu (Erysiphe) je u vinogradima ove sezone od početka vegetacije do početka cvatnje na osjetljivim sortama trebalo usmjereno suzbijati barem pet puta (od početka travnja do početka lipnja o.g.)! Naime, uvjeti za razvoj ove bolesti do početka cvatnje vinograda bili su ove godine značajno povoljniji nego za primarni razvoj plamenjače (Plasmopara)! VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2019.), pri njihovom izboru preporučivali smo prije početka cvatnje dodavati manje količine sumpornih pripravaka!

Preporučujemo nakon cvatnje vinograda nastaviti provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor kombiniranih pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nakon 25. svibnja o.g. ne bilježimo značajniju aktivnost pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana), a već u ranijim uputama najavili smo da usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije prije cvatnje nije potrebno provoditi! Umjesto ranije prosječnog ulova 647 leptira po ferotrapu prezimljujuće ili prve generacije pepeljastih grožđanih moljca (Lobesia botrana), ove smo godine uhvatili samo 19 leptira na lokalitetu Trnovčak do 70 jedinki na lokalitetu Orehovčak (od 15. travnja do 25. svibnja o.g.!), što je značajno manja brojnost od očekivane kritične vrijednosti! Pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) smo zabilježili ulovom samo jedne odrasle jedinke na lokalitetu Orehovčak! Od početka mjeseca lipnja o.g. primjećujemo prvu pojavu njihovih gusjenica, ali značajno manju brojnost od kritične, što potvrđuje spoznaju da prezimljujuću populaciju ovih nametnika u vinogorju prije cvatnje nije trebalo usmjereno suzbijati!

Tijekom cvatnje je zabranjena primjena insekticida u vinogradima!

Nakon cvatnje vinograda preporučujemo planirati i provoditi prvo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Sukladno proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demarkiranim područjem! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja!

Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer naknadno širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/): prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!

U mladim nasadima sadnje 2020. godine, kada mladice narastu na dužinu >15-tak cm, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida, preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) (naročito nakon jučerašnje kiše i oborina koje očekujemo u narednom razdoblju). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >28°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!

VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka od kraja proteklog tjedna moguća je pojava prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD).

Zbog naglog porasta mladica vinove loze od druge polovice svibnja na pojedinim je mjestima vidljivo vršno žućenje najmlađeg lišća kao posljedica nedostatka željeza!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr