Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Početkom zadnje dekade mjeseca veljače o.g. (21.2. 2020.) upućena je obavijest vlasnicima plantažnih nasada oraha o važnijim bolestima i štetnicima koji je javljaju gotovo svake sezone u našim krajevima, sa većim ili manjim negativnim posljedicama. Obično krajem zime preporučujemo primjenu bakarnih fungicida u plantažnim voćnjacima, naročito u mlađim nasadima oraha manjeg rodnog volumena.

Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis).

Prema novijim podatcima Centra za zaštitu bilja iz Zagreba (HAPIH) zadnjih godina (2015.-2018.) na više od 200 sakupljenih uzorka drva oraha sa simptomima gljivičnog raka u 90 % slučajeva izolirana je patogena gljiva Botryosphaeria dothidea! Vrsta se opisuje kao uzročnik raka i odumiranja voćaka (i vinove loze), a sve češće se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova!

Uzročnik najraširenije bolesti lišća oraha gljivica Gnomonia leptostyla formira u prezimljujućim oboljelih orahovim organima (lišću, plodovima, izbojcima) posebna zatvorena plodišta (periteciji), otporna na niske temperature. Iz njih se tijekom proljetnih mjeseci oslobađaju infektivne spore za prve ili primarne zaraze. Oslobađanje tzv. “zimskih spora” traje za toplijih proljetnih kišnih dana tijekom travnja, svibnja i moguće još početkom lipnja.

U kontinentalnom su dijelu naše zemlje zimska plodišta uzročnika bolesti formirana krajem ožujka ili početkom travnja. Jedan sat nakon jednosatnog vlaženja starih i oboljelih listova, a kada su temperature veće od 10°C, oslobađaju se zimske askospore. Zračne ih struje nanose na vlažno lišće, a najpovoljnija temperatura za infekciju jest 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za  usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! Krajem svibnja obično primjećujemo prve simptome na lišću. Bolest prepoznajemo po okruglastim i ovalnim ili poligonalnim pjegama s tamnijim rubom, a zaraženi središnji dio je sive boje. Pjege su u početku male, promjera do 2 mm, ali tijekom razvoja bolesti “dostignu” veličinu 2 cm ili više. Jače zaraze pogoduju međusobnom spajanju susjednih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni.

U prve dvije dekade mjeseca travnja o.g. zabilježili smo tek manje količine oborina (vidi Tablicu 1.), odnosno početne uvjete za primarni razvoj najraširenije bolesti lišća oraha bilježimo tek u danima 19./20.4. 2020.! U narednim razdoblju (25.-28.4. 2020.) moguće nestabilno vrijeme s novim oborinama pogodovat će “skrivenom” razvoju ove bolesti.

Tablica 1. Neki vremenski uvjeti zabilježeni u Međimurju do početka treće dekade travnja o.g. (ne)pogodni za primarne zaraze uzročnicima bolesti u voćarstvu (npr. Gnomonia)!

Područje Županije: zapadno = općina Štrigova (Trnovčak), središnje = općina Belica, istočno = općina Donja Dubrava! Očekivana mjesečna prosječna (višegodišnja) količina oborina = 53,5 mm!

Ova se bolest u orasima može suzbijati registriranim površinskim fungicidima u našoj zemlji na osnovi maknozeba i/ili bakra (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Mjere tretiranja treba započeti od druge polovice ili krajem travnja! Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina.

U cvatnji oraha ne koristiti bakarne fungicide!

U zadnjem tjednu mjeseca travnja o.g. očekujemo moguće promjenljivo – kišovito i toplije razdoblje, pa ako se takve prognoze obistine vjerojatnost jačim primarnih zaraza uzročnicima bolesti oraha je značajna!

Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra i mankozeba umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!

Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje! Pri većim i pojedinačnim stablima uz okućnice (vikendice) važno je skupiti i uništiti sve zaraženo lišće iz prethodne sezone, te maknuti bolesne („mumificirane“) plodove! Sve osušene grane odstraniti rezidbom!

Tretiranje registriranim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima gdje se na deblima primjećuju znakovi raka, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim elementarnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Fotografije orašastih voćaka (orah) sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite korisnici mogu potražiti putem telefona ili elektroničke pošte!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr