Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

U preporuci prije tri tjedna (od 24. veljače o.g.) vlasnicima nasada lijeske smo uputili obavijest da tijekom cvatnje ne preporučujemo usmjerene mjere zaštite: u našim uvjetima lijeska cvjeta najranije od svih voćaka, a tijekom cvatnje lijeske ne preporučujemo provoditi usmjerene mjere zaštite nasada, pa prve aplikacije preporučujemo planirati i provoditi u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova (nakon cvatnje)!

Prilikom uzgoja nekoliko grmova lijeske uz okućnice za vlastite potrebe domaćinstva obično ne poduzimamo mjere zaštite od štetnika i bolesti. Ali, sadnjom nasada lijeske u plantažama na većim površinama već nakon nekoliko sezona vlasnici primjećuju različite neželjene promjene koje potječu od prekomjerne pojave štetnih organizama.

Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla najveće gubitke u suvremenim nasadima čine ljeskova grinja (Phytophus avellanae) i ljeskotoč (Curculio nucum), dok pri bolestima najveću pozornost posvećujemo zaštiti od različitih uzročnika truleži plodova (Monilinia fructigena, Monilinia coryli, Monilinia laxa, Nematospora coryli)! VAŽNO: zadnjih desetak godina gljive iz porodice Botryosphaeriaceae su predmet sve većeg interesa diljem svijeta. Vrste iz spomenute familije se opisuju kao uzročnici raka i odumiranja voćaka, ali sve češće ih se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova (npr. istraživanja u Hrvatskoj tijekom 2018. su dokazala da sušenje plodova lijeske, za koje se ranije smatralo da potječu od gljiva Monilinia ili Cytospora ili Phomopsis, zapravo najvećim dijelom također potječu od patogene gljive Botryosphaeria dothidea) (izvor: Centar za zaštitu bilja Zagreb, HAPIH-u)!

Premda se pepelnica (Phyllactinia coryli) pojavljuje gotovo svake godine u drugom dijelu vegetacije, najčešće je nije potrebno suzbijati. Trenutno u našoj zemlji još nema informacija o značajnijoj pojavi bakterijske paleži (Xanthomonas campestris pv. coryli) i bakterijskog raka lijeske (Pseudomonas syringae pv. avellane).

Potencijalno je u vrijeme bubrenja pupova i početka vegetacije za lijesku opasan napad ljeskove grinje (Phytophus avellanae)! Ljeskova grinja u mnogim nasadima napadnuta gotovo trećinu ukupnih pupova, te proizvođači gotovo uvijek moraju poduzeti mjere suzbijanja. Ovu grinju ubrajamo u skupinu šiškarica (fam. Eriophydae), imaju duguljasto tijelo i samo dva para nogu, bijele je ili skoro prozirne boje, veličine su svega 0,2 mm i za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka ne vide se okom već jedino uz pomoć povećana 20tak puta! Imaju više pokoljenja tijekom sezone, a prezime odrasli oblici u pupovima. Krajem zime i početkom proljeća počinju se intenzivno hraniti sisanjem biljnih sokova. Time uzrokuju nabreknuće zaraženih pupova, koji se naknadno ne otvaraju ili se razvija deformirano lišće koje se postupno suši.

U našoj zemlji nema registriranih akaricida za suzbijanje ljeskove grinje, pa koristimo posredan učinak koji na grinje šiškarice (Eriophydae), pa i ljeskovu grinju (Phytophus avellanae), pokazuju sumporni fungicidi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Stoga tek tijekom toplijih dana s dnevnim vrijednostima temperature zraka 15° do 20°C preporučujemo planirati primjenu sumpornih fungicida u plantažnim nasadima lijeske. U nasadima lijeske gdje su proteklih sezona primijećeni simptomi pojave ljeskove grinje planirati barem dvije usmjerene aplikacije sa dopuštenim sumpornim pripravcima u dopuštenoj količini (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Za uspjeh ovih mjera zaštite nakon primjene barem 2-3 ne bi trebale padati oborine  a najviše bi temperature zraka trebali biti 15-20°C!

VAŽNO: Status bakarnih pripravaka u nasadima lijeske: budući u Međimurju zadnjih sezona proizvođači dojavljuju slučajeve prijevremenog propadanja pojedinih grana ili cijelog rodnog drva lijeske (naročito na lokalitetima izloženim elementarnim nepogodama: tuča, smrzavanje, stajaća voda) dopuštene bi bakarne bi fungicide u plantažnim nasadima lijeske trebalo godišnje planirati u nekoliko navrata (2-3x) uz utrošak 6-8 kg čiste djelatne tvari/ha (obavezno krajem jeseni nakon otpadanja većine lišća i krajem zime – nakon završetka cvatnje lijeske)!

U narednom razdoblju preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje mladih nasada lijeske na moguću pojavu štetnih gusjenica, dok većinu usmjerenih zaštita protiv ekonomski najvažnijih štetnika i uzročnika bolesti na plodovima lijeske u rodnim voćnjacima preporučujemo planirati tijekom svibnja, lipnja i srpnja (protiv ljeskotoča, fitofagnih stjenica, te uzročnika truleži i sušenja plodova)!

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr