Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Početkom zadnje dekade mjeseca veljače (prije petnaest dana – 20.2. o.g.) upućena je preporuka proizvođačima luka, češnjaka i poriluka o prvim preventivnim mjerama zaštite usjeva. Razlikujemo uzgoj luka kratkog i dugog dana (zimski i proljetni), od koji se obje vrste mogu saditi lučicama ili sijati sjeme! Iznadprosječno toplo vremensko razdoblje traje od mjeseca veljače o.g., a svi dani od početka mjeseca ožujka s dnevnim su temperaturama u rasponu 12° do 15,7°C!

Tablica 1. Vremenski uvjeti zabilježeni tijekom protekle veljače i prvih dana mjeseca ožujka 2020. na lokalitetima uz riječne doline:

*dani 1.-6.3. 2020. (do 6.00 sati ujutro); vlaženje je izraženo u minutama! Ako se obistine najave o današnjim padalinama tijekom većeg dijela dana, tada u prvom tjednu mjeseca ožujka 2020. očekujemo više oborina nego cijeli protekli mjesec veljača!

Ipak, od početka mjeseca ožujka o.g. kiša u manjim količinama pada gotovo svakodnevno, vlažnost zemljišta je sa 23 porasla na 38,3 %! Zbog takvih vremenskih uvjeta još nije započela planirana sjetva usjeva luka dugog dana (proljetni luk)(uzgoj izravno iz sjemena), ali isto očekujemo tijekom sljedećeg tjedna!

Većina tržnih proizvođača zimskog luka obavila je krajem veljače o.g.  gnojidbu usjeva, a naknadno smo nakon 26. veljače o.g. na svim mjernim lokalitetima bilježili dostatne količine oborina, pa su usjevi zimskog luka dobra izgleda i zdravstvenog stanja!

VAŽNO: Zbog vrlo povoljnih uvjeta vlaženja i temperature zraka za razvoj najvažnijih bolesti zimskog luka (Peronospora, Botrytis) koje smo uz riječne doline zabilježili u proteklih šest dana, a još optimalne uvjete za spomenute uzročnike bolesti očekujemo tijekom današnjeg dana, opasnost od njihova latentnog razvoja je vrlo velika! Stoga preporučujemo redovite zdravstvene preglede usjeva i preventivne mjere zaštite dopuštenim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Također, najviše dnevne temperature u rasponu od 12°-15,7°C koje često bilježimo u proteklih 20-ak dana, pogoduju početnom i/ili aktivnom letu različitih uzročnika “crvljivosti” češnjaka, luka i poriluka: češnjakove muhe (Helomyza lurida) i lukove muhe (Delia antiqua)! Već smo u prethodnoj preporuci od 20.2. 2020. preporučili u usjevima zimskog lukovičastog povrća (zimski luk, poriluk i češnjak) vješati žute ljepljive ploče ili postavljati žute posude radi ulova češnjakove muhe (Helomyza lurida). Češnjakova je muha prilagođena nižim temperaturama zraka od lukove muhe (Delia antiqua), te se javlja nešto ranije (vidi podatke u Tablici 2.)!

Tablica 2. Neke značajke različitih uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća:

Usjeve zimskog luka na otvorenim gredicama koji se namjeravaju koristiti kao mladi luk u ranijoj smo uputi (20.2. 2020.) preporučili mehanički zaštititi paučinastom folijom od mogućeg napada prve ili prezimljujuće populacije lukove muhe u narednom razdoblju.

U vrtovima uz okućnice za vlastite potrebe gospodarstva zaštitu luka od uzročnika “crvljivosti” svakako preporučujemo provoditi ne-kemijskim mjerama: poštivanjem plodoreda, postavljanjem žutih ljepljivih ploča i prekrivanjem gredica sa zimskim i/ili proljetnim lukom paučinastim folijama u vrijeme leta i odlaganja jaja prve ili prezimljujuće generacije uzročnika “crvljivosti” luka!

Tržne proizvođače zimskog lukovičastog povrća (zimski luk, poriluk, češnjak) upućujemo na folijarno suzbijanje različitih uzročnika „crvljivosti“ luka primjenom dopuštenih insekticida, uz pridržavanje propisanih ograničenja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Preporučujemo utrošiti nešto više škropiva (400-600 lit./ha), te dodati pomoćna sredstva za poboljšanje učinka pesticida.

Usjeve luka koji se namjeravaju koristiti kao “mladi luk” nije dopušteno tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr