Govedarstvo, Savjet, Stočarstvo, Vijest

Pola hektara kvalitetne krme i 0,3 ha kukuruzne silaže po kravi neophodno je osigurati godišnje kao temelj održive proizvodnje mlijeka. Uz kvalitetu uzgoja krava i solidne, funkcionalne stajske objekte, dostatna količina i visoka kvaliteta krme preduvjet su isplative govedarske proizvodnje. Kontinuirani stručni rad u suradnji s terenskim inženjerima, savjetnicima za proizvodnju krme i hranidbu osigurao je brojnim našim uspješnim govedarima stabilnost i dugoročnu održivost proizvodnje. No, ima i onih drugih, koji nikako ne uspijevaju poštivati temeljni standard hranidbe krava, a to je voluminozna krma po volji. Iskustvo pokazuje da iskorak gospodarstva u tom smjeru znači u pravilu prekretnicu prema bržem razvoju i mogućnostima za ulaganja u modernije tehnologije koje su neophodne.

Dostatna količina kvalitetne voluminozne krme preduvjet je održivosti govedarske proizvodnje

Za uzgajatelje goveda, proizvođače mlijeka, mesa i rasplodne stoke u idućih 40-ak dana preklapaju se dva izrazito važna posla, a to su spremanje kukuruzne silaže te sjetva trava i djetelina. O tome koliko budu uspješni u tim poslovima ovisit će iduća godina proizvodnje. Tu je izuzetno bitna dobra organiziranost, pravovremenost, računanje i naravno prikladna, učinkovita mehanizacija – kronično nam nedostaje sustav efikasnijeg korištenja strojeva (strojni prsteni te ugovorni pružatelji usluga mehanizacijom – tzv. kontraktori).

Stajski gnoj ključna je poveznica održive biljne i stočarske proizvodnje: prije sjetve krmnih kultura stočari mogu i trebaju zaorati najmanje 40 tona zrelog stajnjaka ili gnojovke po hektaru

Djeteline dolaze prve – njih treba sijati čim to uvjeti vlažnosti tla dozvole, ali svakako prije kraja prve dekade rujna. Pod djetelinama u širem smislu podrazumijevamo naravno i kraljicu krmnih kultura lucernu, koja je u povoljnim uvjetima u mnogim dijelovima Lijepe naše svakako prvi izbor za glavnu krmnu kulturu. Što točno sijati na kojoj parceli, koje sorte i mješavine izabrati i na što sve treba obratiti pažnju, razboriti stočari uvijek će se konzultirati sa svojim specijaliziranim stručnim savjetnicima – lokalno na svom području.

Stajski gnoj ima u proizvodnji krme presudnu važnost. Djeteline, trave i djetelinsko travne smjese uglavnom se siju po strništu nakon ljetne i rano-jesenske temeljite pripreme tla, koja podrazumijeva i kemijsku analizu, eventualno podrivanje, kalcizaciju i svakako zaoravanje što veće količine stajskog gnoja (u različitim oblicima, ovisno o tipu izgnojavanja iz staje). Tu je izrazito važan optimalni omjer broja stoke i površine zemljišta koje se obrađuje. U govedarstvu je optimalni odnos stoke i zemljišta 2-2,5 uvjetna grla po hektaru (1-1,5 krava/ha + podmladak). Ako je to tako, onda je govedarskom gospodarstvu na raspolaganju svake godine, po svakom hektaru 40-50 tona visokovrijednog organskog gnoja ! To je pravo bogatstvo ! Gledajući samo na 3 glavna makro hranjiva, za većinu glavnih kultura koje stočari siju, stajskim se gnojem namiruje više od 70% potreba na N:P:K hranjivima. O organskoj tvari i svim drugim vrijednostima stajnjaka te koliku dugoročnu dobrobit gospodarstvu znači raspravite svakako sa svojim terenskim savjetnikom.

Nikada „sva jaja u jednu košaru“ – treba smanjiti rizik sjetvom više tipova krme:

brzorastući talijanski ili engleski ljulj, čista djetelina/lucerna, djetelinsko-travne smjese,…

Pravilan, široki plodored stočarskim gospodarstvima ne bi trebao biti problem, no, na nekim je područjima, u težim uvjetima gospodarenja, neophodno pomno planirati i uložiti dodatni napor i sredstva da bi se barem dio parcela „osposobio“ za sjetvu zahtjevnijih kultura, a to su djeteline, lucerna, soja, ječam,… Vrlo često tek nakon dosta vremena uzgajatelji sagledaju dobrobit koju im je donijelo ulaganje u poboljšanje parcela na kojima kontinuirano mogu sijati te kulture, osobito leguminoze, koje višestruko vraćaju uloženo.

Dakle, neovisno o kojim se krmnim kulturama radi, nepisano je pravilo za orijentaciju da treba imati na proljeće za košnju 0,5 ha dobre krme po kravi. Ako ne posijete, nećete ni kositi !

Nije lako uspostaviti optimalni omjer djeteline u odnosu na trave,

no, trud se uvijek isplati jer djeteline donose puno dobroga i tlu i krmi i kravama

Silaža cijele biljke kukuruza u našim je kontinentalnim, nizinskim područjima nezamjenjivo, super isplativo energetsko voluminozno krmivo u govedarskoj proizvodnji. Stvarno je neshvatljivo da još uvijek dobar dio proizvođača mlijeka ostaje bez silaže u obroku krava već početkom proljeća !? Pa „kukuruzna smo zemlja“, silaže mora biti u obroku muznih krava 366 dana u godini !

Najjeftinija energija iz kukuruzne silaže mora biti temelj obroka muznih krava 366 dana u godini

Kukuruzna silaža koja se počinje spremati ovih dana mora „dočekati Božić 2020.“ Klimatske promjene su sve izraženije i nikada ne znamo što nas čeka iduće vegetacijske sezone. Krmu treba u povoljnim sezonama proizvoditi i za zalihe, a to je upravo slučaj i sa kukuruznom silažom. Ako ostvarujete solidne prinose kukuruzne silaže od 40-50 tona po hektaru (14-18 tona suhe tvari po hektaru), za cjelogodišnju hranidbu bit će vam dovoljno 0,25-0,30 ha po kravi kukuruza za silažu. Naravno, neophodni su dobri skladišni kapaciteti, pravilno spremanje, konzerviranje i čuvanje (sigurno pokrivanje s opterećenjem).

Dimenzije silosa moraju se prilagoditi broju stoke i to tako da

potrošnja u dubinu silosa bude najmanje 30 cm dnevno (2 m tjedno)

Često se najvažniji parametar u planiranju spremanja i korištenja kukuruzne silaže smetne s uma – to je brzina izuzimanja iz silosa, koja je presudna za stabilnost silaže, sprječavanje kvarenja i gubitaka. Ukupna dužina silosnih prostora za cjelogodišnju hranidbu silažom mora biti najmanje 100 metara ?! Jer izuzimati se mora najmanje 30 cm dnevno ili 2 m tjedno, inače bi zrak brže prodirao u dubinu silosa, što ne smijemo dozvoliti. Dakle, tom se najvažnijem parametru moraju prilagoditi dimenzije silosa s obzirom na broj stoke i količinu silaže koju treba spremiti. I tu je važno računanje u kojemu svakako potražite pomoć svojega savjetnika !

Damir Pejaković, dipl.inž.agr.

damir.pejakovic@mps.hr