Preporuka, Vinogradarstvo

Od posljednje upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje proteklo je 13 dana (09.7. 2019.).

U središnjem dijelu Međimurskog vinogorja u mjesecu svibnju o.g. zabilježili smo čak 258,4 mm kiše (+184,7 mm u odnosu na očekivani prosjek) (mjerni lokalitet Orehovčak, općina Štrigova), a tijekom proteklog mjeseca lipnja 70,2 mm kiše (-31,8 mm u odnosu na očekivani prosjek)! Prosječne su mjesečne temperature pritom iznosile 13,0°C (svibanj)(-2,3°C) i 22,5°C (lipanj) (+4,1°C). U takvim uvjetima prve znakove plamenjače (Plasmopara viticola) na netretiranoj lozi pronalazimo nakon 7. lipnja o.g., a naknadno bilježimo vrlo povoljne uvjete za epidemijski (sekundarni) razvoj ove bolesti! Stoga smo u 2019. u više navrata nego prosječnih sezona tijekom proteklih 80-ak dana upućivali preporuke za usmjerenu zaštitu vinograda protiv najštetnijih uzročnika bolesti: plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) (30.4., 9.5., 20.5., 30.5., 10.6., 17.6., 27.6. i 9.7. 2019.)! U narednim danima očekujemo vrlo vruće i sparne ljetne dana s najvišim temperaturama zraka u rasponu 31-33°C!

U poljskom mikro-pokusu na lokalitetu Vučetinec nakon sedam usmjerenih aplikacija provedenih u razdoblju 2.5.-15.7. 2019. (uz prosječni razmak tretiranja 12 dana) plamenjača je na nezaštićenom trsju vinske sorte Moslavac bijeli ili Šipon do 15. srpnja 2019. uništila više od 65 % lišća i više od 50 % grožđa! U svim članovima mikro-pokusa do sredine mjeseca srpnja o.g. dobivena je gotovo odlična zaštita protiv navedene bolesti (izuzev slabije zaraze očitane na dijelovima zaštićenim pomoću biljnog ili botaničkog pripravka na osnovi vrbe i koprive)!

 

Tijekom prve polovice mjeseca srpnja o.g. bilježili smo vrlo povoljne uvjete za sekundarni razvoj plamenjače vinove loze (Plasmopara viticola), naročito na peteljkovini nezaštićenog grožđa (simptomi: bobice na zaraženim grožđu poprimaju plavu boju, smežuraju i osuše se)! Naime, od početka do sredine mjeseca srpnja o.g. zabilježeno je 8 kišnih dana tijekom kojih je padalo 67,3 mm kiše (do 15.7.) (na lokalitetu Orehovčak, Železna Gora – općina Štrigova). Pritom su prosječne dnevne vrijednosti relativne vlažnosti zraka u vinskoj sorti Moslavac bijeli (Šipon) u navedenom razdoblju najčešće iznosile 70-99 %. Zadržavanje vlage na biljnim organima u posljednjih 14 dana iznosi 7.510 minuta (>120 sati)! Naknadno i lokalno je različita količina oborina zabilježena još 18.7. i 21.7. 2019.!

Plamenjača ili peronospora (Plasmopara viticola) u narednih 40-tak dana još uvijek može potpuno uništiti sve lišće na slabije zaštićenom ili netretiranom trsju!

 

Također, nakon 21. lipnja o.g. na slabije zaštićenom grožđu pronalazimo prve simptome pepelnice (Erysiphe)!

 

Toplo i sparno razdoblje u tijekom zadnje dekade mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza o.g. još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice (Erysiphe) na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim vinogradima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling pa čak i na Graševini.

 

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura (>10°C) mjereno od početka travnja do sredine srpnja o.g. suma je dosegnula vrijednost tek 719°C, što je značajno maje nego pojedinih ranijih sezona (npr. 2012., 2017., 2018.)! (vidi Tablicu 1.). Stoga u narednim danima još ne očekujemo početak dozrijevanja grožđa (promjena boja kožice) kod vinskih sorata ranije epohe (npr. Rizvanac, Muškat, Pinot i dr.).

 

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata Graševina i Moslavac bijeli ili Šipon tijekom proteklih osam sezona:

Godina	Zbroj srednjih temperatura >10°C (1.4.-15.7.)
2011.	755°
2012.	812°
2013.	730°
2014.	650°
2015.	769°
2016.	742°
2017.	804°
2018.	892°
2019.	719°

 

 

Ipak, krajem mjeseca srpnja o.g. vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima zbog mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta (voditi računa o karencama propisanim za vinske sorte grožđa) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju! Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima “produženu” karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana)!

 

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite sredinom ili krajem mjeseca srpnja (npr. Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Sphinx Extra, Mikal Premium F, Ridomil Gold Combi i slično), a poglavito ako nasade ošteti tuča!

 

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. Sauvignon, Muškat žuti) (zabilježeno tijekom 2012., 2015, 2017. i 2018. sezone), pa je u većini zapadno-europskih vinogradarskih država primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone!

 

Samo u vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja (npr. Graševina, Rajnski rizling, Moslavac bijeli ili Šipon, Cabernet sauvignon) moguće je u narednom razdoblju koristiti kombinirane bakarne fungicide (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (npr. Ridomil Gold R, Cyclo R Liquido, Amaline Flow i dr.)!

 

Većina pripravaka za suzbijanje pepelnice grožđa (Erysiphe necator) ima propisanu karencu za vinske sorte od 35 do 42 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je u zadnjim zaštitama planirati primjenu kombinacije sumpornih fungicida i pripravka koji sadrži boskalid (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), jer istovremeno dobro štitimo vinograde od  pepelnice (Erysiphe) i sive plijesni (Botrytis)!

 

U mladim vinogradima sadnje 2018. i 2019. nastaviti intenzivnu zaštitu protiv plamenjače prema ranijim uputama (ako se jače razvija plamenjača prema potrebi skratiti razmake aplikacije), a prednost dajemo kombiniranim pripravcima sa preventivnim i kurativnim učinkom pri suzbijanju ove bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Dodati jedan od organskih ili sumpornih fungicida protiv pepelnice.

 

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni – Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

 

U razdoblju nakon 30.6. o.g. bilježimo let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (na praćenim lokalitetima Trnovčak, Sv.Urban i Orehovčak), no njihova brojnost relativno mala (ukupno je na tri praćena lokaliteta u razdoblju 30.6.-16.7. 2019. uhvaćeno 65 leptira!). Ali, u tom su razdoblju istovremeno bili vrlo aktivni i cvrčci (Hyalestes, Oncopsis, Orientus, Scaphoideus) – prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (npr. Grapevine flavescence doreé MLO), pa je u proteklom razdoblju (u drugoj i trećoj zaštiti nakon cvatnje) bilo potrebno odabrati djelatne tvari koje istovremeno suzbijanju sve navedene štetne organizme u vinogradima!

Vinogradarima preporučujemo u narednim danima vješati žute ljepljive ploče kako bi se pratila populacija američkog cvrčka (Scaphoideus), te prema potrebi obavilo dodatno tretiranje (samo ako se na jednu ploču tijekom sedam dana krajem srpnja o.g. uhvati barem četiri odrasla oblika ovog štetnika)! Moguće prve odrasle oblike američkog cvrčka (Scaphoideus) očekujemo u Međimurskom vinogorju sredinom zadnje dekade ili krajem mjeseca srpnja!

 

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro– i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda. Izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima (bakar, sumpor) i teškim metalima (npr. Al-fosetil)! Uz mikro-hranjiva preporučujemo i formulacije s naglašenim sadržajem kalija.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr