Ratarstvo i ostalo

Obavijest proizvođačima povrća za vlastite potrebe!

Prije gotovo mjesec dana (5.6. 2019.) tržnim proizvođačima plodovitog povrća (rajčica, paprika, krastavci) (ali također za vlastite potrebe) uputili smo preporuke za preventivne mjere zaštite od dominantnih uzročnika bolesti i štetnika. Posebne su preporuke posljednjih mjesec dana upućivane tržnim proizvođačima povrtnih kupusnjača (kupus, kelj, cvjetača, brokula) (1.7., 7.6. 2019.), krumpira (28.6., 18.6., 11.6. 2019.), te lukovičastog (24.6., 12.6. 2019.) i korijenastog povrća (mrkva, celer, peršin) (2.7., 14.6. 2019.)!

Nakon što smo u mjesecu svibnju o.g. zabilježili povijesne maksimume u količini oborina i neuobičajeno prohladno razdoblje, u proteklom je mjesecu lipnju zabilježeno iznadprosječno vruće i sparno vrijeme: za područje grada Čakovca mjesečna je temperatura bila +4,1°C iznad očekivane vrijednosti, a ovisno o mjernom lokalitetu palo je 30-40 % manje oborina od očekivanog mjesečnog prosjeka! Gotovo sve zabilježene padaline bile su u drugoj polovici proteklog mjeseca, a najviše su dnevne temperature tijekom dana bez oborina bile u rasponu 28,1-36,4°C! U razmaku svega četiri dana zabilježena su dva vrlo vruća dana s najvišim temperaturama zraka do 36,4°C (27.6. i 1.7. 2019.)! Na nekim je lokalitetima tijekom jučerašnjeg popodneva nakon vrlo vrućeg dana (+33,1°C) pala manja količina kiše (npr. Mursko Središće 3,6 mm). Nadalje će biti toplo (25-30°C), ali ne više tako vruće kao proteklih tjedan dana. Lokalno su u narednim danima (4.7. 2019.) moguće nove oborine, a naročito početkom idućeg tjedna (8.7. 2019.). Vrlo je sparno! Tijekom cijele druge polovice proteklog mjeseca lipnja o.g. bilježili smo jutarnje rose, naročito na lokalitetima uz riječne doline (Drava i Mura) (dnevno u trajanju 310-1440 minuta)!

Vrlo visoka vlažnost zraka (u danima 23.6., 27.6. i 2.7 o.g. u rasponu prosječnih vrijednosti 80-97,5 % %), otežava prozračivanje plastenika gdje se uzgaja plodovito povrće (npr. rajčica, salatni krastavci). U jutarnjim su satima česte sumaglice i u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca), a posebice uz riječne doline (i blizine akumulacijskih jezera na rijeci Dravi) VAŽNO: Još krajem svibnja o.g. (30.5. 2019.) primijećeni su prvi simptomi plamenjače u na lišću rajčice (Phytophthora infestans) uzgajanoj u plastenicima u središnjem dijelu Međimurja, a krajem mjeseca lipnja o.g. pojavljuju se znakovi ove bolesti na nezaštićenim biljkama pri uzgoju na otvorenom! U narednih 7-10 dana očekujemo potpuno propadanje rajčice od plamenjače na nezaštićenim gredicama pri uzgoju na otvorenome uz okućnice (naročito ako se obistine najave o novim oborinama)! Berba rajčice u negrijanim plastenicima započela je tek prije tjedan dana (značajno kasnije nego ranijih sezona), a kasnije dozrijevanje plodova rajčice očekujemo i pri uzgoju na otvorenim gredicama! Stoga preporučujemo prije početka dozrijevanja plodova rajčice provoditi mjere zaštite protiv uzročnika plamenjače (Phytophthora infestans) primjenom dopuštenih fungicida sa propisanim kraćim karencama (3-4 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti plamenjače (Phytophthora infestans) na fungicide tijekom protekle 2018. godine potvrđena je rezistentnost i slabija osjetljivost uzročnika bolesti na metalaksil-M iz skupine fenil-amida. Svi izolati prikupljeni u 2018. bili su osjetljivi na aktivnu tvar mandipropamid (izvor: Agronomski fakultet Zagreb, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Ministarstvo poljoprivrede) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od kraja mjeseca svibnja o.g. pojavljuju se i prvi znakovi sive plijesni (Botrytis cinerea) pri zaštićenom uzgoju rajčica u plastenicima (zbog iznadprosječnih svibanjskih padalina). Od uzročnika bolesti trenutno veća opasnost prijeti od vrsta koje su prilagođene povišenim temperaturama i sparini (npr. siva plijesan, pepelnica, baršunasta plijesan, pjegavosti lista i dr.). Prema potrebi (svakako nakon prvih simptoma bolesti) preporučujemo nastaviti s usmjerenim mjerama primjene fungicide izborom mogućih pripravaka dopuštenih u rajčici za suzbijanje navedenih neželjenih promjena u zaštićenim prostorima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti sive plijesni (Botrytis cinerea) na fungicide tijekom protekle 2018. godine u kontinentalnom i jadranskom su dijelu Hrvatske sve testirane populacije povrća (rajčica, grah) i cvijeća (npr. pelargonije, jaglaci…) su bile osjetljive na fenheksamid i boskalid. Rezistentnost nije utvrđena! (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pri suzbijanju bolesti velikih ili salatnih krastavaca, naročito plamenjače (Pseudoperonospora) i pepelnice (Erysiphe), prednost dajemo višekratnoj preventivnoj primjeni fungicida sa propisanim kraćim karencama (K = 3 dana). Također, na otvorenom gredicama pri uzgoju malih krastavca (kornišonima) u zaštitama koristiti fungicide kraće karence (3-4 dana), jer već neko vrijeme traje vrijeme dozrijevanja i berbe plodova (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

U usjevima paprike moguće je u prvom dijelu vegetacije primijeniti fungicide za suzbijanje plamenjača ili gangrena korijenova vrata)(zalijevanjem)( http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), odnosno folijarnim prskanjem radi suzbijanja pepelnice, plijesni, pjegavosti i truleži!( http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Toplo i sparno meteorološko razdoblje više pogoduje prekomjernom množenju štetnih organizama životinjskog podrijetla, naročito u zaštićenog proizvodnji plodovitog povrća. Među njima gotovo se svake godine javljaju lisne uši, štitasti moljci, tripsi, fitofagne grinje i štetne gusjenice. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja povrća i vješanje žutih te plavih ljepljivih ploča čiji donji rub mora biti pomican na vršnim dijelovima biljaka. Prema potrebi obaviti mjere usmjerene zaštite izborom dopuštenih insekticida (akaricida)( http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Na biljkama rajčice u negrijanim plastenicima već s krajem druge dekade mjeseca lipnja pronalazimo prve stakleničke grinje (Tetranychus urticae)!

Papriku u plastenicima redovito pregledavati na populaciju kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) potrebno redovito preventivno suzbijanje radi sprječavanja prenošenja virusa TSWV)! Na osjetljivim hibridima potrebno je suzbijati već početnu populaciju u cvjetovima dopuštenim insekticidima kraće karence (do 7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Štete od kalifornijskog tripsa i virusa TSWV na usjevima paprike proizvođači dojavljuju od zadnjeg tjedna mjeseca lipnja o.g.!

VAŽNO: Projektom istraživanja osjetljivosti stakleničkog štitastog moljca  (Trialeurodes vaporariorum) na insekticide tijekom protekle 2018. godine u jadranskom dijelu Hrvatske sve testirane populacije iz zaštićenog uzgoja bile su osjetljive na sintetske piretroide (deltametrin i alfacipermetrin), imidakloprid, te noviji piriproksifen! Na tiametoksam je bila osjetljiva samo jedna populacija od osam testiranih ovog štetnika (izvor: Agronomski fakultet Zagreb i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Također, testirane su populacije kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis) sakupljene iz kontinentalnog i jadranskog dijela Hrvatske, te su sve bile rezistentne na primjenu lambda-cihalotrina i tiametoksama! Na primjenu spinosada bilo je osjetljivo 29 % testiranih populacija, a 71 % je bilo rezistentno (izvor: Agronomski fakultet Zagreb) (https://rezistentnost-szb-hr)!

Od 1. siječnja 2019. zabranjuje se primjena svih insekticida iz skupine neonikotinoida na osnovu djelatnih tvari imidakloprid i tiametoksam, u svim poljoprivrednim usjevima i nasadima uzgajanim na otvorenom, ali je njihova primjena dopuštena u stabilnim staklenicima!

VAŽNO: Preporučujemo mijenjati skupine pripravaka za zaštitu povrća zbog sprječavanja pojave i razvoja rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama na prečesto korištena sredstva za zaštitu bilja (https://rezistentnost-szb-hr), ako i zbog što manje razine ostataka (rezidua) na tretiranim biljkama. Moguće je pred sam početak berbe i tijekom višekratne berbe plodovitog povrća koristiti mikrobiološke i biljne pripravke dopuštene u ekološkoj proizvodnji!

Plodovito povrće u plastenicima osjetljivo je na vršnu trulež plodova zbog nedostatka kalcija i neravnomjerne opskrbe vlagom, a posebice rajčicu i papriku preporučujemo redovito folijarno prihranjivati kalcijevim (Ca) vodo-topivim hranjivima. Ista mjera dovoljno učinkovit učinak ima samo ako se tretiraju mladi i tek zametnuti plodovi.

Zadnjih godina u regiji se sve češće pri zaštićenom uzgoju rajčice i paprike pojavljuju i druge kategorije biljnih bolesti, naročito virusnog i bakterijskog podrijetla. Biljne uzorke sa neželjenim promjenama proizvođači povrća mogu dostaviti na determinaciju u Čakovec, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

Uz korijenasto-gomoljasto povrće (mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, krumpir) uz okućnice se još uzgajaju kupusnjače, različite salate, mahunarke (grah , mahune), lukovičasto povrće (crveni, bijeli luk, poriluk) i plodovito povrće (rajčica, krastavci kornišoni i salatni te paprika). Dominantan problem pri takvom uzgoju su lisne uši (Aphidae) (gotovo uvijek jače napadaju papriku, grah i ciklu), različite vrste gusjenica (npr. Mamestra, Pieris) (najčešće na kupusnjačama), te uzročnici bolesti među kojima u kišnim sezonama najveće štete bilježimo od plamenjača (Peronospora, Phytophthora) (na luku, krastavcima, krumpiru, rajčici) i specifične gangrene korijenova vrata (Phytophthora) pri uzgoju hibrida paprike tipa babura.

Manji broj kućanstva posjeduje i plastenike različite izvedbe, gdje se uzgoj povrća ponavlja iz godine u godinu. Pri takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i važnosti zraka: uzročnici biljnih bolesti, npr. baršunasta plijesan (Fulvia), pepelnice (Erysiphe, Sphaerotheca, Leveillula), plamenjače (Pseudoperonospora, Phytophthora), pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria), plijesni i truleži (Botrytis, Sclerotinia), te štetni organizmi životinjskog podrijetla, npr. bijela mušica (Trialeurodes, Bemisia), lisne uši (Aphidae), staklenička grinja (Tetranychus), mušice mineri lišća (Liriomyzae), kalifornijski trips (Frankliniella) i dr.

Preporuke pri izboru sredstva za zaštitu povrća tržnim proizvođačima mogu se koristiti i na manjim površinama uz okućnice, ali suzbijaju se samo štetni organizmi koji su iz iskustva iz prethodnih sezona prisutni na takvim uzgojnim gredicama (upute za zaštitu povrtnih kupusnjača, krumpira, korijenastog povrća, te lukovičastih vrsta objavljene su u više navrata tijekom zadnjih mjesec dana)!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr