Vinogradarstvo

Prema podatcima DHMZ-a u proteklih 45 dana zabilježena su dva meteorološka povijesna maksimuma: nakon što je u mjesecu svibnju o.g. zabilježen povijesni maksimum u količini mjesečnih oborina (npr. na području općine Štrigova >250 mm), tijekom prve polovice lipnja o.g. zabilježeno je najtoplije povijesno razdoblje! Naime, od početka mjeseca lipnja o.g. zabilježeno je 13 vrlo vrućih ljetnih dana s najvišim dnevnim temperaturama zraka >29°C (posljednjih tjedan dana najviše su temperature zraka u rasponu 30,1-33,4°C!).

Također, protekli mjesec svibanj bio je hladniji za 3°C od očekivanog prosjeka (15,3°C), pa premda je vegetacija vinograda početkom mjeseca travnja o.g. započela 15-ak ranije od višegodišnjih prosjeka, početak cvatnje dominantnih sorata započeo je nekoliko dana kasnije u odnosu na očekivano mnogogodišnje razdoblje. Stoga smo otvaranje prvih cvjetova nekih vinskih sorata uočili tek 7. i 8. lipnja o.g. (npr. Kerner, Pinot sivi, Chardonnay, Rajnski rizling, Muškat žuti), dok ostale sorte cvatnjom započele prije tjedan dana (npr. Moslavac bijeli ili Šipon, Graševina, Sauvignon i dr.)! Budući je u proteklih tjedan dana bilo vrlo vruće uz svakodnevne temperature zraka >30°C i naglašenu sparinu (prosječne dnevne vlažnosti zraka 68-76 %) cvatnja vinove loze po vinskim sortama traje svega 5-7 dana! Tijekom jučerašnjeg popodneva i večeri zabilježena je grmljavina i jači vjetar, ali je palo vrlo malo oborina: od 0,2-2,4 mm!

U narednim danima očekujemo nadalje vrlo toplo i sparno meteorološko razdoblje, uz najviše temperature zraka 27-32°C! Zbog nestabilnosti u atmosferi moguć je lokalni popodnevni pljusak!

Zdravstveno stanje u nasadima: Još prije nešto više od mjesec dana pronađeni su prvi znakovi sive plijesni (Botrytis cinerea) na lišću nekih vinskih sorta loze (npr. Rajnski rizling, Graševina), ali se bolest unatoč povoljnim svibanjskim uvjetima nije naknadno jače širila!

U danima 27.-31. svibnja o.g. zabilježili smo posljednje četiri jače primarne zaraze uzročnikom plamenjače (Plasmopara), čije je skriveno razdoblje (inkubacija) završilo u danima 4. i 5. lipnja o.g.! Naknadno smo dana 7. i 8. lipnja 2019. pronašli prve simptome ove bolesti na lišću vinske sorte Pinot sivi (tzv. “uljne pjege”) (na lokalitetima Sveti Urban i Trnovčak)! Također, prvu pojavu simptoma plamenjače vinove loze pronalazimo i na lišću drugih vinskih sorata: npr. zabilježeno 13.-15.6. 2019. na Moslavac bijeli (Šipon), Rajnski rizling, Muškat žuti, Syrah (na lokalitetima Sveti Urban, Banfi, Železna Gora, Zebanec)!

Stoga vlasnicima vinograda koji od kraja mjeseca travnja i/ili početka mjeseca svibnja o.g. nisu provodili preporučene mjere zaštite, savjetujemo redovito pregledavati zdravstveno stanje biljaka i u slučaju pojave znakove ove bolesti provesti mjere usmjerene zaštite primjenom kurativno-eradikacijskih kombiniranih organskih fungicida za suzbijanje plamenjače (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Nema dojave prvih simptoma sušice cvata (Phoma glomerata), a pojavu prvih simptoma pepelnice (Erysiphe) očekujemo na netretiranom grožđu u drugoj polovici lipnja ili tek početkom srpnja o.g.!

Pepelnicu (Erysiphe) je u vinogradima ove sezone od početka vegetacije do početka cvatnje na osjetljivim sortama trebalo usmjereno suzbijati barem pet-šest puta (od početka travnja do početka lipnja o.g.), a plamenjaču (Plasmpara) barem tri-četiri puta (od početka svibnja do početka lipnja o.g.)(ovisno o izboru fungicida)!

Nakon završetka cvatnje vinograda preporučujemo nastaviti mjere zaštite protiv dominantnih bolesti: plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe)! Preporučujemo pričekati kraj cvatnje vinograda i nastaviti provoditi redovitu preventivnu zaštitu protiv plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Nakon 20. svibnja o.g. ne bilježimo značajniju aktivnost leptira prezimljujuće populacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (u ranijim uputama najavili smo da usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije prije cvatnje nije potrebno provoditi)! Pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) nismo zabilježili! U proteklih je šest dana na dominantnim vinskim sortama u vinogorju uočena vrlo mala brojnost ili tek sporadična pojava ličinki pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) na cvjetnim organima, ali značajno ispod praga štetnosti.

Tijekom cvatnje je zabranjena primjena insekticida u vinogradima!

U mladim nasadima sadnje 2019. godine, kada mladice narastu na dužinu 15-tak cm, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida (npr. mankozeb, metiram, folpet, ditianon), preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene (primjena samo u kasnim popodnevnim ili večernjim satima, jer sumporni fungicidi na temperaturama >30°C i povišenim koncentracijama (>0,5 %) pokazuju fitotoksičnost na najmlađe lišće)!

VAŽNO: Sa naglim porastom temperatura zraka već od 13. lipnja o.g. primjećujemo pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (npr. na vinskoj sorti Sauvignon cabernet)! U narednom je razdoblju moguć razvoj simptoma sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatne žutice (Grapevine Flavescence dorée, FD).

Zbog naglog porasta mladica vinove loze od početka mjeseca lipnja o.g.  na mnogim je mjestima vidljivo vršno žućenje najmlađeg lišća kao posljedica nedostatka željeza!

Mjere za suzbijanje i iskorjenjivanje zlatne žutice vinove loze:

Nakon cvatnje vinograda preporučujemo prvo ovogodišnje usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

 Naime, premda je na vinovoj lozi opisano 80-tak različitih uzročnika bolesti (najčešće gljivičnog podrijetla), a zadnjih godina posebnu pažnju vinogradara i javnosti privlači štetni organizam fitoplazma „Candidatus Phytoplasma vitis“ koji uzrokuje zlatnu žuticu vinove loze (francusko ime Flavescence dorée, FD). To je trenutačno najopasnija bolesti vinove loze, raširena samo u Europi! U vinogradima gdje se zlatna žutica pojavi brzo se širi prenositeljem (vektorom) američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus), pa bez provedenih mjera zaštite bilježimo velike štete u gubitku uroda i propadanju zaraženog trsja! Osnovni način širenja fitoplazmoza vinove loze na veće udaljenosti je trgovina latentno zaraženim loznim cjepovima, a na manje udaljenosti pomoću vektora (cikada ili cvrčaka)!

VAŽNO: Stanje u Međimurskom vinogorju! Sukladno novom proglašenju demarkiranih područja (NN 55/2018) na području Međimurske županije zlatna žutica vinove loze se više ne smatra ograničeno prisutna pri pojedinačnom trsju u pojedinim vinogradima na području katastarskih općina Sveti Urban, Dragoslavec i Železna Gora, već je cijelo vinogorje proglašeno demerakiranim područjem (vidi Tablicu 1.)! Demarkirana područja obuhvaćaju zaraženo područje širine najmanje 1 km od mjesta na kojem je utvrđena prisutnost zlatne žutice vinove loze i sigurnosno područje širine najmanje 5 km računajući od granice zaraženog područja!

Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka! U nekim vinogradima u kojima su provedene obavezne mjere suzbijanja naknadno u kolovozu i rujnu bilježimo veći broj ulova američkih cvrčaka na žutim ljepljivim pločama, iz razloga što iz susjednih netretiranih vinograda vektori prelijeću u zaštićene položaje u kojima prestaje djelovanje primijenjenih insekticida u drugoj polovici lipnja i tijekom srpnja! Dodatna zaštita u mjesecu kolovozu i rujnu nije moguća zbog početka dozrijevanja grožđa, blizine berbe i propisane karence! Iz tih razloga i dosadašnjih iskustva može se zaključiti da mjeru suzbijanja vektora u demarkiranom području moraju provoditi svi posjednici vinove loze jer u protivnom širenje ove bolesti nije moguće zaustaviti!

U žarištu (1 km) i sigurnosnom području (5 km) posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/): prvo tretiranje nakon cvatnje (do trećeg razvojnog stadija ličinke), a drugo tretiranje provesti dva do tri tjedna naknadno! Ako se tijekom srpnja ulovi tjedno 4 ili više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči, tada treba krajem srpnja ili početkom kolovoza obaviti treće tretiranje!

Tablica 1. Širenje zlatne žutice vinove loze u Međimurskom vinogorju (2013.-2018.):

*jače zaražene površine koje su prijavili vinogradari temeljem Natječaja radi obnove poljoprivrednog potencijala narušenog katastrofalnim događajem (unutar Mjere 5 Programa ruralnog razvoja, tip operacije 5.2.1.);

**neslužbene informacije i podatci o novo zaraženim područjima zlatnom žuticom Centra za zaštitu bilja pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i selo, dobiveni krajem studenog 2018. i krajem siječnja 2019. godine!

Američki cvrčak razvija samo jednu generaciju godišnje, a prije 10-tak godina smatralo se da u Europi obitava isključivo na vinovoj lozi (Vitis vinifera). Stoga su mjere suzbijanja američkog cvrčka obvezom propisane i zahtijevane u svim vinorodnim područjima gdje se javlja FD fitoplazma i njezin širitelj! Potvrđeno je zadržavanje američkog cvrčka na hibridima europske i američke loze (Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.)!

Biljne uzorke vinove loze sa mogućim neželjenim promjenama, te pomoć kod izbora najučinkovitijeg modela zaštite, vinogradari mogu potražiti u Čakovcu, Zrinsko-Frankopana 9/3 (Ministarstvo poljoprivrede, Područje Međimurske županije)!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr