Uputa vlasnicima plantažnih nasada jabuka i krušaka

31. svibnja 2019.0

Posljednja je uputa za zaštitu plantažnih nasada upućena prije 10 dana (21.05. 2019.)!

Ekstremno vlažno i kišovito vrijeme bilježimo zadnja četiri dana! Kiša pada svakodnevno 27., 28., 29. i 30. svibnja 2019., a manja količina i tijekom današnjeg jutra (31.5. 2019.)!

Na svim je mjernim mjestima u Međimurju u danima 27.-31.5. 2019. palo od 63,6 mm (Donja Dubrava) do 78,0 mm (Mursko Središće)! Prosječne su dnevne temperature nakon 26. svibnja 2019. zbog sjevernog vjetra ponovno pale na vrijednosti 12,7 do 16,4°C, a prosječna dnevna vlažnost zraka već peti dan 90,3-99,8 %. Zadržavanje vlage na biljnim organima nakon 27. svibnja o.g. traje 5.240 minuta!

Tijekom mjeseca svibnja o.g. umjesto prosječnih 73,7 mm u zapadnom smo dijelu Međimurja zabilježili već 184,0 mm kiše! Nakon 8. svibnja 2019. senzori vlaženja lišća registrirali su svakodnevno zadržavanje vlage (kiša, rosa, magla), a ukupno je do današnjeg jutra vlaženje biljaka u proteklih mjesec dana trajalo čak 21.890 minuta!

U narednim danima očekujemo porast dnevnih temperatura zraka do vrijednosti 29°C, a lokalno su još u narednim danima moguće i nove popodnevne oborine (npr. 2.6. 2019.)!

Prema zbroju temperatura >0°C, mjereno od početka ove godine, prešli smo 1146°C, pa ovih dana vjerojatno imamo zadnje izbacivanje zimskih askospora uzročnika krastavosti jabuka (Venturia). Već od kraja mjeseca travnja o.g. traje i sekundarni razvoj krastavosti na nezaštićenom lišću jabuka, pa na netretiranim stablima jabuka sorte Zlatni delišes na dan 27.5. 2019. bilježimo jaču defolijacija zbog razvoja ove bolesti (početak prijevremena otpadanja lišća)! Na nezaštićenim stablima jače se nakon 16. svibnja 2019. krastavost razvija i na mladim plodovima jabuke! Vrlo jaka primarna zaraza uzročnikom krastavosti (Venturia) još traje neprekidno nakon 27. svibnja 2019. godine! Osim uzročnika krastavosti, proteklo je razdoblje optimalno i razvoju drugih bolesti koje mogu zaraziti plodove jabuke (npr. Botrytis, Monilinia), a razvijaju se pri optimalnim temperaturama 10-15°C i dugotrajnom zadržavanju vlage! Od uzročnika bolesti na osjetljivim sortama jabuke (npr. Idared i Jonagold) pronalazimo i pepelnicu (Podosphaera).

Zbog visoke vlažnosti zraka i širokog raspona temperatura javlja se i fiziološka pjegavost (palež) lišća na nekim sortama jabuka (npr. Braeburn, Zlatni delišes, Crveni delišes i dr.)! Jače je izražena u nasadima koji nisu pokriveni mrežom protiv tuče, kao i na dijelovima gdje se nakon cvatnje ne koriste folijarna (bio)gnojiva (kalcij, aminokiseline/morske alge, mikro-hranjiva)!

Preporučujemo nastaviti mjere zaštite jabuka i krušaka protiv ekonomski najvažnijih bolesti naizmjeničnim izborom dopuštenih fungicida sukladno njihovim ograničenjima i postranim učinkom na veći broj gljivičnih bolesti koje bilježimo u suvremenim plantažnim nasadima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Zbog prohladno-vlažnog i kišnog razdoblja koje je dominiralo u većem dijelu proteklog mjeseca svibnja o.g. nismo bilježili značajan porast populacije važnijih fizioloških štetnih organizama životinjskog podrijetla: npr. jabučne zelene uši (na vršnom lišću) (Aphis pomi), krvave uši jabuke (Eriosoma lanigerum), crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi) i prvih pokretnih jedinki kalifornijske štitaste uši (Quadraspidiotus perniciosus)(samo u nasadima gdje je ova karantenska vrsta prisutna!). Ipak, s mogućim porastima dnevnih temperatura na vrijednosti veće od 26°C pratiti njihovu moguću prvu pojavu i brojnost u nasadima jabuka (vidi Tablicu 1.), te prema potrebi poduzetni njihovo usmjereno suzbijanje dopuštenim i selektivnim insekticidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

U danima 22.-26.5. 2019. zabilježen je nešto brojniji let jabučnog savijača (Cydia pomonella) (na donjoj granici kritičnih brojeva), a tada je letom leptira još uvijek zabilježena prezimljujuća populacija moljca kružnih mina (Leucoptera). Noćne temperature su tada bile 12-14°C (moguće odlaganje prvih jaja savijača). U razdoblju nakon 2. lipnja očekujemo rast noćnih vrijednosti 13-15°C, a dnevnih u rasponu 23-29°C, te uz visoke vlažnosti zraka očekujemo optimalne uvjete za aktivnost ekonomski značajnih neželjenih organizama u nasadima jabuke (vidi Tablicu 1.). U narednom razdoblju s porastom temperatura zraka očekujemo pojačanu aktivnost leptira jabučnog savijača (Cydia pomonella), breskvina savijača (Cydia molesta) i nekoliko vrsta savijača kožice plodova (npr. od kojih su u proteklom razdoblju bile nešto brojnije vrste iz roda Archips i Adoxophies).

Tablica 1. Pregled jabučastog voća na ekonomski značajnije neželjene organizme tijekom ljeta (fitofagne grinje, kukci):

Neželjeni organizam Mjesto kontrole (biljni organ) Stadij neželjenog organizma Kritični broj
Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) Na listovima uz provodnicu, ako je napad jak i na vršnom lišću pokretni stadiji 60 % napadnutih listova
Hrđasta grinja (Aculus schlechtendali) Lišće postaje svjetlije, a plodovi mrežavi, grinje vidljive povećanjem 15x pokretni stadiji 200-300 grinja po listu
Koprivina grinja

(Tetranychus urticae)

 Na donjoj strani starijeg lišća pokretni stadiji 60 % napadnutih listova
Krvava uš jabuke (Eriosoma lanigerum) Mladice s bijelom prevlakom različiti stadiji 10-12 % napadnutih stabala
Jabučna zelena uš (Aphis pomi) Vrh mladice i vršni listovi beskrilne i krilate uši 10-15 % napadnutih vrškova
Pepeljasta uš (Dysaphis plantaginea) Listovi jako kovrčavi, plodovi deformirani beskrilne i krilate uši Odstranjivanje zaraženih vrhova i lokalno tretiranje samo napadnutih stabala!
Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) Na naličju vršnog lišća imago, jaja, mine, kukuljice 2-3 mine/listu
Savijači kožice plodova (Adoxophies, Pandemis, Archips) Vrhovi mladica zapredeni, napadnuti plod, oštećeno mjesto prekriveno listom gusjenice, let leptira, jaja 2-3 gusjenice na 100 mladica ili plodova
Kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus perniciosus) Na granama i plodovima (crvene pjege) razni stadiji Napad se ne tolerira!

 

Prvo usmjereno suzbijanje jabučnog savijača (Cydia pomonella) na početku razvoja prve (prezimljujuće) populacije preporučujemo također u nasadima gdje je postavljena biotehnička metoda konfuzije ili zbunjivanja!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@mps.hr

Pripremi za ispis