Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Trešnjina muha (Slika 1.) najvažniji je štetnik trešnje i višnje. Uzrokuje „crvljivost“ plodova, manju količinu soka kod višanja i time umanjuje njihovu tržišnu vrijednost. Kod ranih sorata trešnje ovog nametnika nije potrebno suzbijati.

Muha je velika 3,6 do 5mm, crna sa žutim pjegama. Krila imaju 4 plavo crne pruge karakteristične za tog štetnika. Odrasli oblik pojavljuje se krajem svibnja (u Dalmaciji već i krajem travnja) i početkom lipnja. Ženka odlaže jaja pojedinačno na plodove trešnje ili višnje koji su počeli mijenjati boju. Ženka leglicom polaže jaja ispod epiderme. Mjesto odlaganja jaja na plodu omekša i podložno je truleži. Ličinke muhe (Slika 2.) žive u unutrašnjosti ploda. Nakon završetka razvoja napuštaju plod, spuštaju se na tlo te se kukulje na dubini od nekoliko centimetara. Štete variraju od godine do godine.

Slika 2. Trešnjina muha – ličinka u plodu

Suzbijanje trešnjine muhe može se provoditi nekemijskim i kemijskim mjerama zaštite.

Sakupljanje otpalih, zaraženih plodova i obrada tla ispod stabala trešnje može umanjiti napad sljedeće sezone.

Dio populacije ovog štetnika možemo umanjiti postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča (Slika 3.) u krošnju (3-5 po stablu). Ova metoda je primjenljiva u manjim voćnjacima i na okućnicama. Ploče treba odstraniti iz krošnje nakon berbe, jer privlače mnogobrojne korisne kukce.

Slika 3. Žuta ploča u nasadu višnje

Slika 4. Trešnjina muha na žutoj ploči

Za uspješno kemijsko suzbijanje potrebno je odrediti optimalan rok za primjenu insekticida. Rokove tretiranja možemo odrediti na tri načina: pregledom razvoja kukuljica u tlu, čime određujemo vrijeme izlaženja odraslih muha, ulovom muha na žutim ljepljivim pločama ili pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja ličinki u njima.

Ako nismo u mogućnosti precizno odrediti optimalni rok tretiranja, tada tretiranje provodimo kad 50% plodova počinje žutjeti i rumenjeti.

Obzirom da su rokovi tretiranja blizu berbe važno prilikom odabira insekticida voditi računa o propisanim karencama.

Jelena Brkić Terzanović dipl. ing. agr.,

Literatura:

Ivan Ciglar: Integrirana zaštita voćnjaka i vinograda, Zrinski, Čakovec, 1998.

Fotografije:

Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl.ing.agr.