Hortikultura, Savjet, Voćarstvo, Zaštita bilja

Temperatura je jedan od najvažnijih abiotskih čimbenika koji utječe na kukce i to u prvom redu zato što su oni promjenjive tjelesne temperature. Niske zimske temperature mogu biti ograničavajući faktor geografske rasprostranjenosti pojedinih kukaca. Danas u vrijeme globalizacije različiti štetnici mogu biti (i jesu) uneseni u nove krajeve, no hoće li se tu moći održati ovisi o mogućnosti prezimljenja. Mnogi kukci iz južnih i toplijih krajeva ne mogu preživjeti kontinentalnu zimu. No, što je sa štetnim kukcima koji su već duže vrijeme prisutni na našem području?

Dakako da niske temperature mogu biti uzrok većem mortalitetu prezimljujućih stadija, no treba znati da su oni razvili mehanizme pomoću koji mogu preživjeti i, za nas, ekstremne minuse. Kukci koji prezimljuju kao odrasli oblici krajem jeseni traže skrovita toplija mjesta npr. skladišne prostore, pukotine na stablu, plitki sloj tla, ispod folija za malčiranje i slično. Pojedini štetnici prezimljuju kao gusjenice u zapredcima koji djeluju kao termo izolator i štite ih od hladnoće. Tako u zapredcima borova četinjaka temperatura tijekom zime može biti od 6 do 18 stupnjeva viša od vanjske temperature. Jabučni savijač, najvažniji tehnološki štetnik jabuka, koji prezimljuje kao odrasla gusjenica u kokonu u pukotinama kore grana i debla jabuke može preživjeti temperaturu nižu od -20°C, a kupusni bijelac u stadiju kukuljice može preživjeti temperaturu od -25°C. Jabučna krvava uš, koja posljednjih godina postaje sve veći problem u proizvodnji jabuka, prezimljuje kao ličinka na vratu korijena, debljem korijenju te u pukotinama debla i rak ranama i može preživjeti temperature do -27°C. Poznato je da jajašca kukaca pokazuju otpornost na vrlo niske temperature pa tako jajašca mnogih vrsta lisnih i štitasti ušiju mogu preživjeti temperaturu nižu od -30°C, a neka čak i -40°C. Uz to, kada se kukci postepeno izlažu niskim temperaturama mnogo bolje podnose ekstremne minuse, a s druge strane smrtnost je to veća što niske temperature duže potraju.

Nakon vrlo kišovite 2014. godine značajno je porasla populacija puževa golaća koji od tada predstavljaju problem u uzgoju povrća, ali i nekih ratarskih kultura. Borba protiv puževa nije jednostavna pa bi povećani zimski mortalitet prezimljujućih stadija dobro došao poljoprivrednicima. Većina puževa ne može preživjeti temperaturu nižu od -4°C, no treba znati da je španjolski puž golać (Arion lusitanicus) i pri temperaturi od -3°C aktivan i može se spustiti u niže i toplije slojeve zemlje. Kad uzmemo u obzir da je temperatura tla prekrivenog snijegom znatno viša od temperature zraka, a na dubini od 10 cm je tijekom ovogodišnje zime uglavnom bila između 0°C i 1°C, ne treba očekivati preveliku smrtnost prezimljujućih stadija puževa.

Većina štetnika osjetljivija je na iznenadne niske proljetne temperature, no tada, nažalost, stradaju i poljoprivredne kulture.

Ove zime u još uvijek nismo zabilježili minuse koji bi mogli značajnije smanjiti populaciju štetnika poljoprivrednih kultura, a s obzirom na trend globalnog zatopljenja u budućnosti možemo očekivati sve više problema u zaštiti poljoprivrednih kultura od štetnika.

mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, viša stručna savjetnica