Japanski cvjetni trips – Thrips setosus

Štetnost i fitosanitarni rizik

T. setosus potvrđen je prvi put u Republici Hrvatskoj u svibnju 2016. na naličju listova hortenzija uzgojenih u Republici Hrvatskoj i posađenih u cvjetnim posudama na otvorenom, u vrtnom centru u Turnju (N 43°58’18.5“ E 15°25’1.5“), u Zadarskoj županiji.

Trenutno najveći fitosanitarni rizik za područje RH predstavljaju reintrodukcijske vrste T. setosus napadnutim sadnicama hortenzije proizvedenim u zaraženim područjima Nizozemske.

Provođenje Programa posebnog nadzora tijekom 2017. godine rezultiralo je pozitivnim nalazom vrste T. setosus u 5 od ukupno do sada 33 analizirana uzoraka. Svi pozitivni uzorci T. setosus uzeti su s uvezenih biljaka hortenzije iz Nizozemske u vrtnim centrima na lokalitetima Split, Umag i Turanj što ukazuje na izvjesnu, kontinuiranu introdukciju štetnika putem premještanja sadnica hortenzija s područja Nizozemske.

Prenošenje je moguće i napadnutim plodovima voća i povrća te rezanim cvijećem i ukrasnim lišćem, koji mogu biti kontaminirani svim razvojnim stadijima štetnika, osim stadijem pretkukuljice i kukuljice.

Osim izravnih šteta na biljkama koje su posljedica sisanja odraslih stadija i ličinki tripsa na listovima, vrsta T. setosus je vektor, u Republici Hrvatskoj vrlo destruktivnog virusa pjegavosti i venuća rajčice (TSWV).

T. setosus predstavlja visok fitosanitarni rizik za Republiku Hrvatsku, posebice za proizvodnju plodovitog povrća u zaštićenom prostoru i na otvorenom, poglavito u obalnom području. To je područje u kojem su bioekološki uvjeti pogodni za udomaćenje štetnika, a njegovo bi širenje rezultiralo gospodarski značajnim štetama.

Biljke domaćini

Japanski cvjetni trips (Thrips setosus Moulton, 1928) (Thysanoptera: Thripidae) je izrazito polifagna vrsta tripsa, podrijetlom iz Azije koja napada mnogobrojne povrtne, ratarske, voćne, ukrasne i korovne vrste iz 21 biljne porodice (Vierbergen & Loomans, 2016).

Važnije poljoprivredne kulture na kojima je vrsta T. setosus zabilježena jesu: rajčica, paprika, krastavac, patlidžan, salata, kupus, grah, grašak, krumpir, duhan, soja, agrumi, vinova loza te brojne vrste cvijeća, npr. hortenzija, krizantema, dalija i perunika (Vierbergen & Loomans, 2016).

Simptomi (znaci) napada

T. setosus pripada u skupinu tripsa, tzv. „lisnih hranitelja“, što znači da se odrasli stadiji i ličinke hrane redovito sisanjem sadržaja stanica lista. Za razliku od tripsa kolokvijalno nazvanih „cvjetni hranitelji“ [npr. Frankliniella intonsa (Trybom, 1895), Frankliniella occidentalis Pergande, 1895, Thrips hawaiiensis (Morgan, 1913)], vrsta T. setosus ne hrani se polenom u cvijetu. Posljedica sisanja ličinki i odraslih tripsa jest pojava simptoma na naličju napadnutih listova u obliku srebrnkastih mrlja. One se kod jačeg napada spajaju i čine veće uleknute, svijetle površine, što dovodi do žućenja listova. Na licu napadnutih listova pojavljuju se žućkasto-smeđe mrlje na mjestima oštećenja, nastalih sisanjem štetnika na naličju. Brojne sitne, tamne kapljice prisutne na mjestima sisanja tripsa na naličju listova zapravo su njegov izmet.

Biologija i ekologija

Kao sve vrste tripsa, i vrsta T. setosus tijekom života prolazi kroz 5 razvojnih stadija: stadij jaja, 2 aktivna stadija ličinke koje se hrane, slijede 2 relativno neaktivna stadija kukuljice i na kraju, odrasli razvojni stadij. Malo je literaturnih podataka o biologiji i ekologiji vrste T. setosus. Najopsežnija istraživanja provedena su u Japanu, gdje je ta vrsta i najproširenija od svih vrsta tripsa koje se hrane na listovima zeljastih biljaka. Murai (2001) navodi da u poljskim uvjetima zapadnog Japana, T. setosus razvija od 7 do 12 generacija tijekom godine. Prema rezultatima tih istraživanja, razvoj jedne generacije skraćuje se s porastom temperature, pa tako ukupan razvoj jaja, ličinke prvog i drugog stadija, pretkukuljice te kukuljice traje 14.83, 8.43, odnosno 6.74 dana na temperaturama zraka 17.5, 25 i 30 °C, što je gotovo jednako kao u gospodarski značajnih vrsta tripsa u Republici Hrvatskoj, Thrips tabaci Lindeman, 1889 i Frankliniella occidentalis (Pergande, 1895). Rezultati istih istraživanja pokazali su da je prirodni mortalitet ličinki unutar populacije T. setosus najviši na 30 °C temperature zraka, što je posljedica smanjenja hranidbene vrijednosti lista na toj temperaturi, čijim se sokovima one hrane. Minimalni temperaturni prag, ispod kojeg prestaje razvoj vrste T. setosus iznosi 12,5 °C, što je nešto više nego za vrste T. tabaci (7,9 °C) i F. occidentalis (9,2 °C). Ženke započinju odlagati jaja četiri dana nakon preobrazbe iz kukuljice i prosječno odlože četiri do šest jaja dnevno. Jaja leglicom ulažu unutar biljnoga tkiva. Ovipozicija, ovisno o duljini trajanja dnevnoga svijetla traje 10 do 30 dana. Stadij kukuljice i pretkukuljice odvija se u tlu.

Upravljanje rizikom od štetnog organizma

U cilju eradikacije i sprječavanja širenja vrste T. setosus predlaže se obvezatno folijarno tretiranje insekticidima svih biljaka hortenzije (Hydrangea sp.) u zaštićenom prostoru i na otvorenom u svim vrtnim centrima u kojima je štetnik nađen tijekom 2017. godine.

Za suzbijanje japanskog cvjetnog tripsa (Thrips setosus) mogu se koristiti sredstva za zaštitu bilja registrirana za suzbijanje tripsa/resičara (Thysanoptera) na cvijeću, odnosno ukrasnom bilju, sukladno uputama za uporabu na etiketi.

Sredstva registrirana za suzbijanje tripsa/resičara (Thysanoptera) na cvijeću i ukrasnom bilju u Republici Hrvatskoj možete pronaći na web stranici  http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.

Brošura

izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Pripremi za ispis