Obavijest vinogradarima! 13.04.2018.
Prije tri tjedna (22.3. o.g.) upućena je preporuka za suzbijanje prezimljujući kategorija štetnih organizama životinjskog podrijetla (npr. američki cvrčak, štitaste uši, štetne gusjenice). Nakon 1. travnja o.g. (odnosno u posljednjih 12 dana) najviše su dnevne temperature zraka na mjernom lokalitetu Trnovčak u zapadnom dijelu Županije (općina Štrigova, vinska sorta Rajnski rizling) u tri navrata bile veće od 20°C (od 20,5° do 23,8°C)! Od početka 2018. godine zbroj prosječnih dnevnih temperatura iznad 0°C tijekom jučerašnjeg dana na području općine Štrigova bio je veći od 440°C! U takvim uvjetima bilježimo početak bubrenja i razvoj "vunastog pupa", poglavito na vinskim sortama Chardonnay, Rizvanac, Muškat žuti, Rajnski rizling, Šipon ili Moslavac bijeli, Pinot i slično (naročito na lakšim tlima i južnim ekspozicijama). U narednim nekoliko dana još uvijek očekujemo iznadprosječno toplo razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama do 25°C (15. travnja o.g.)!
Značajni potencijal crne pjegavosti (Phomopsis viticola) vidljiv je u vinogorju na osjetljivim vinskim sortama Graševina, Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling i sl., pa vinogradare upozoravamo da su prve zaraze moguće dugotrajnim vlaženjem biljnih organa a nakon otvaranja zimskih pupova loze i pojave zelenog vršnog tkiva (naročito u nasadima s vidljivom promjenom boje u srebrno-bijelu uz sitne crne točkice na uzgojnoj rozgvi).
Vinogradare upozoravamo na redovite preglede vinograda radi mogućih šteta od gusjenica izgrizanjem pupova (Boarmia, Noctuidae), a nakon razvoja vunastog pupa i pojave prvih zelenih listića loze očekujemo i pojačane štete od lozinih grinja, uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis), naročito na sortama Graševina, Sauvignon, Sauvignon cabernet, Silvanac zeleni i Moslavac ili šipon. Zadnjih se godina širi i erinoza loze (Eriophyes vitis), naročito na sortama Rajnski rizling i Moslavac (Šipon).
Tablica 1. Neki od važnijih razloga povećanja populacije i štetnosti grinja šiškarica zadnjih desetak godina u hortikulturnoj proizvodnji: |
|
|
|
|
|
Već s razvojem "vunastog pupa" i pojavom prvih listića u vinogradima gdje se ranijih godina pojavljivala pepelnica (Erysiphe necator) potrebno je provoditi mjere zaštite sumporom (vidi Tablicu 2.).
Tablica 2. Pripravci na osnovi sumpora koji se koriste u vinogradarstvu:
Djelatna tvar |
Pripravak |
Primjena* |
sumpor |
Thiovit Jet, Kumulus, Kalinosul, Chromosul, Kossan, Sulfolac, Cosavet DF, Sumpor WG, Sumpor SC-80, Brimflo SC |
0,3-0,5 % |
*u stadiju bubrenja pupova uz pojavu prvih listića moguće je koristiti gornju dozu sumpornih pripravaka registriranih za suzbijanje pepelnice (5 kg ili lit./ha) te uz smanjeni volumen škropiva (200-250 lit./ha) dobiti dobru učinkovitost na lozine grinje šiškarice!
Dobar postrani učinak sumpornih fungicida na grinje šiškarice očekujemo kada su naknadno dani suhi sa najvišim temperaturama zraka od 18° do 24°C (npr. narednih nekoliko dana bez jačeg vjetra)!
Nakon pojave prvih listića mjere zaštite protiv crne pjegavosti (Phomopsis viticola) temelje se na preventivnoj primjeni organskih fungicida navedenih u Tablici 3.!
Nakon početka vegetacije najbolje je zaštitu protiv crne pjegavosti obavljati dan ili dva prije najavljenih oborina, jer s dugotrajnim vlaženjem mladih zelenih organa očekujemo optimalne uvjete za razvoj ove bolesti. Važno je preventivno spriječiti primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti od stadija pojave prvih listića pa dok mladica dosegnu dužinu 3-10 cm!
Tablica 3. Neki organski površinski pripravci za preventivnu zaštitu vinove loze od crne pjegavosti:
Djelatna tvar |
Pripravak |
Primjena (%) |
*mankozeb |
Dithane M-45, Pinozeb, Mankozeb, Star 80 WP, Manfil WP, Dithane DG Neotec, Penncozeb 75 WG |
0,2-0,25 |
*metiram |
Polyram DF |
0,2 |
ditianon |
Delan 700 WDG |
0,05 |
folpet |
Folpan 80 WDG, Solofol, Futura WP 50 |
0,2 |
*propineb |
Antracol 70 WG |
0,2 |
*Ograničenje: Djelatne tvari iz skupine ditiokarbamata (mankozeb, metiram, propineb) ne primijeniti uzastopno!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Prema iskustvima iz ranijih sezona na nekim se lokalitetima pojavljuju štetne gusjenice koje izgrizaju pupove u bubrenju naročito u sorata koje ranije kreću vegetacijom (npr. Chardonnay, Muškat). Samo prema stvarnoj potrebi preporučujemo biotehničke pripravke i naturalite (u Tablici 4.), koji su u vinovoj lozi registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca (Lobesia, Eupoecillia) Isti se u nekim razvijenim europskim zemljama preporučuju za suzbijanje gusjenica početkom vegetacije. Kod vrlo jakog napada gusjenica na pupove vinove loze moguće je koristiti i kombinirane insekticide (Chromorel-D, Nurelle D EC) (ako već nisu korišteni prema preporuci od 22.3. o.g.!), koji su u našoj zemlji registrirani za suzbijanje grožđanih moljaca i štetnih cvrčaka u vinogradarstvu!
Tablica 4. Djelatne tvari koje su u Republici Hrvatskog dopuštene za primjenu u vinogradarstvu, a u razvijenim su zemljama okruženja dopuštene za suzbijanje štetnih gusjenica (Boarmia, Noctuidae) na pupovima u bubrenju (prema Bohren i sur., 2018):
Djelatna tvar |
Pripravak |
Primjena* |
indokaskarb |
Avaunt EC |
0,0125 % |
tebufenzoid |
Mimic SC |
0,06 % |
metoksifenzoid |
Runner SC |
0,04 % |
spinosad |
Laser KS |
0,015 % |
VAŽNO: Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinograda ne preporučujemo provoditi metodom raspršivanja, već metodom prskanja (bez zračne struje ventilatora)!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr
0 komentara
Napišite komentar