Savjet, Voćarstvo

  Bolest je donesena iz Amerike u Englesku te se proširila po čitavoj Europi.  U Hrvatskoj je pronađena 1995. godine u Nuštru i  okolici Osijeka. Prema podacima Savjetodavne službe proširena je u Varaždinskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Slika 1. Skica vršnog izboja kruške zahvaćenog bakterijom ( foto: Mara Bogović)

Pojavom bolesti zaraženi dijelovi voćke (listovi, izboji, cvjetovi i plodovi) izgledaju kao da su opečeni vatrom pa se oboljela stabla mogu i po tome prepoznati. Naime, ulaskom bakterije u biljku zaraženi izbojci počinju poprimati smeđu boju dok listovi, peteljka i srednje žile poprimaju smeđe crnu boju. Iako zaraženi listovi nekrotiziraju  i suše se, u jesen  ne otpadaju nego ostaju na granama sve do kasne zime. Isto se događa i sa zaraženim plodovima koji se u jesen mumificiraju i ostaju na stablu do kasne zime. Raniji simptomi bolesti javljaju se na jednogodišnjim izbojcima koji potamne te se objese.  Bakterija se širi tkivom zbog čega znakove zaraze možemo naći i na ostalim dijelovima stabla (granama i deblu). Na tim dijelovima dolazi do promjene boje kore u crnosmeđu  pri čemu nastaju rak-rane, te dolazi do pucanja i ljuštenja kore. Prilikom pucanja kore u povoljnim uvjetima za razvoj bolesti, na tim mjestima se javlja bjelkasti iscjedak tzv. eksudat (sluzava masa u kojoj se nalazi bakterija) koji  kasnije mijenja boju i  posmeđi.

Slika 2. Vršne grane zaražene bakterijom (foto: Mara Bogović)

Slika 3. Tkivo biljke zahvaćeno bakterijom (foto: Mara Bogović)

Prvi simptomi ove bolesti na mladim izbojcima često se  mijenjaju sa simptomima napada kruškine ose srčikarice (Janus compressus), koja stvara spiralno raspoređene ubode pri vrhu izboja, koji se također objese u obliku drške kišobrana. Razlika je u tome što napadnuti dio izboja oštećen kruškinom osom srčikaricom nastavlja svoj rast, dok osušeni dio izboja otpada. 

Bakterija prezimljuje u rubnom tkivu nastalih rak-rana ili u pupovima kao skrivena zaraza. Povoljni uvjeti za razvoj bakterijske paleži su kišno ili rosno vrijeme u proljeće, te povišena vlažnost zraka praćena temperaturama iznad  18 °C. Već kod temperature od 21 do 30 °C moguća je infekcija cvijeta insektima kao potencijalnim vektorima bakterijske paleži. Bakterija se može širiti sa rak-rana vjetrom ili kišom sa zaraženog stabla na zdravo stablo, pri čemu izaziva primarnu zarazu kroz otvorene cvjetove, nakon čega se zaraza širi dalje. Pojava eksudata na stablu privlači mrave, voćne muhe te pčele koje dalje prenose zarazu.

Slika 4. Vidljivi eksudat na biljci (foto: Mara Bogović)

Crtež 1. Životni ciklus E. amylovora(http://www.ipm.ucdavis.edu/PMG/PESTNOTES/pn7414.html)

Daljnjem sekundarnom širenju zaraze u povoljnim uvjetima tijekom ljeta pomažu insekti koji sišu sokove te prenose zarazu. Bakterijska palež prenosi se i alatom prilikom rezidbe ili prilikom cijepljenja.

Pojava bolesti može rezultirati propadanjem stabla ili čak cijelih nasada. U slučaju jake pojave bolesti  poduzimaju se radikalne fitosanitarne mjere krčenja nasada kako bi se spriječilo širenje bolesti. U preventivne mjere zaštite kod početnih simptoma spada i orezivanje zaraženih dijelova stabla, na način da se zaražena grana odreže 30 do 50 cm ispod prijelaza zdravog u zaraženo tkivo. Nakon toga je mjesto reza potrebno premazati 3 % otopinom bakrenog pripravka kako bi se spriječio sekundarni ulazak bakterije u stablo kroz nastale rane. Sve orezane dijelove, lišće i zaražene plodove treba obavezno odmah spaliti. Alat koji koristimo u rezidbi treba prije svakog reza dezinficirati sa 70 % alkoholom ili nekim drugim sredstvom za dezinfekciju kako bi spriječili širenje bolesti i propadanje nasada. Ukoliko je u jesen na stablu ostalo lišće i mumificirani plodovi oni se obavezno moraju ukloniti sa stabla te spaliti.

Slika 5. Kruška zaražena bakterijskom paleži (foto: Mara Bogović)

Za preventivno suzbijanje bolesti važna je  zaštita u vrijeme kretanja vegetacije pa do cvatnje nekim bakrenim preparatom koji je registriran za suzbijanje ove bolesti. U godinama poput ove gdje su se ostvarili idealni uvjeti za razvoj ove ekonomski važne bolesti, obavezno je provođenje prethodno spomenutih mjera zaštite. Uz provođenje preventivnih mjera za sprječavanje širenja ove bolesti neophodno je kontinuirano praćenje  zdravstvenog stanja voćnjaka tijekom cijele godine.

Literatura:

1. Cvjetković, B., Kaučuć, D., (1998): Klimatski pokazatelji za prognozu bakterijske paleži (Erwinia amylovora). Zbornik radta – Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi njezinim promjenama, 313-316

2.Bakterijska palež (Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al.) – Savjeti

www.savjetodavna.hr/…/bakterijska-palez-erwinia-amylovora-burrill-winslow-et-al/

3.Bakterijska palež jabuke i kruške (Erwinia amylovora) – Prvi hrvatski vinogradarski portal www.vinogradarstvo.com/…/8-bakterijska-palez-jabuke-i-kruske-erwinia-amylovora

Andreja Vukalović Pofuk, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za zaštitu bilja
Mara Bogović mag.ing.agr.
pročelnica Podružnice