Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g. (27.6.) upućena je obavijest proizvođačima cikle i šećerne repe o pojavi prvih znakova pjegavosti (Cercospora na poljima cikle). Prema višegodišnjim iskustvima prosječno od sredine srpnja do kraja druge dekade mjeseca kolovoza bilježimo jači razvoj najopasnije bolesti lišća šećerne repe – pjegavosti i paleži čiji je uzročnik Cercospora beticola. Tome pridonose ljetne topline i povremeni prodori vlažnih fronti s pljuskovima nakon kojih bilježimo česte jutarnje rose i/ili magle. Ali, ove sezone je oborina u srpnju do jučerašnjeg dana bilo značajno manje nego očekujemo, a čak 60 % dana ovog je mjeseca bio s najvišim temperaturama zraka većim od +30°C i vrlo visokim UV faktorom (naročito u danima 4.-11. srpnja 2017.)!

Ipak, tijekom noći 11./12. srpnja na svim lokalitetima zabilježene kiša u količinama od 15 mm do 25 mm! Lokalni su pljuskovi mogući narednih dana, a zbog sjevernog vjetra što bilježimo od jučerašnjeg dana najviše dnevne temperature niže su od 28°C a jutra su također nešto svježija (13°C)! Isto očekujemo u narednih nekoliko dana, ali od početka idućeg tjedna ponovno vrlo vruće i sparno razdoblje!

Još prije 20tak dana pregledom usjeva cikle proteklih dana na lokalitetima uz rijeku Dravu i akumulaciono jezero HE Čakovec uočena je prva pojava pjegavosti lišća srednjeg intenziteta (Cercospora). Obično se nakon prve pojave pjegavosti lišća (Cercospora, Ramularia) na usjevima cikle i stočne repe ova bolest naknadno počinje javljati i na usjevima šećerne repe. U središnjem dijelu Međimurja tijekom proteklih dana još nismo uočili prve znakove pjegavosti lišća šećerne repe, ali zbog vrlo povoljnih uvjeta u narednom razdoblju proizvođačima savjetujemo redovito pratiti zdravstveno stanje usjeva!

Pjegavost i palež lišća repe se prvo pojavi na poljima gdje se šećerna repa ne uzgaja u preporučenom agrotehničkom plodoredu, odnosno na poljima udaljenim do 100 m od prošlogodišnjih repišta.

Zaštita šećerne repe se provodi tek nakon pojave prvih znakova pjegavosti na vanjskoj rozeti lišća, a budući da kritično razdoblje za razvoj ovih bolesti traje još narednih 50-tak dana proizvođačima nadalje preporučujemo pregledavati zdravstvenu ispravnost polja, odnosno nakon uočenih prvih znakova obaviti moguću usmjerenu zaštitu.

Najavljene moguće oborine i još uvijek dominantne ljetne topline uz jutarnje rose i povišenu vlagu zraka mogu pogodovati naknadnom razvoju lisne pjegavosti.

Zbog razvoja rezistentnosti ili otpornosti uzročnika pjegavosti lišća šećerne repe na prečesto korištene fungicide iz skupine benzimidazola, pri odabiru pripravaka za suzbijanje pjegavosti lišća šećerne repe prednost dajemo pripravcima: Amistar Extra, Duett Ultra, Opera, Opus Team, Impact ili Pointer SC, Eminent EW, Sphere 535 SC, Indar 5 EW, Rias 300 EC i Artea Plus EC. Koristiti propisane količine ili doze pripravaka, uz utrošak 300-350 litara škropiva/ha.

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Usjeve cikle u pravilu ne tretiramo protiv lisnih pjegavosti. Moguće je zaštita potrebna samo u usjevima iz rano-ljetne sjetve, poglavito ako se takva polja nalaze blizu usjeva cikle iz proljetne sjetve, jer se tada bolest sa odraslih širi na tek mlade biljčice! U tom slučaju preporučujemo preventivno ili prije jače pojave bolesti protiv lisne pjegavosti tretirati pripravkom Quadris SC u količini do 1,0 lit./ha (karenca 35 dana) ili Dithane DG Neotec u količini do 2,1 kg/ha (karenca 30 dana).

Također je potrebno folijarna tretiranje usjeva šećerne repe protiv pojave crne truleži srca zadebljalog korijena vodo-topivim hranjivima s naglašenim sadržajem mikro-hranjiva bor. Dobro je koristiti i folijarna biognojiva s naglašenim sadržajem amino- i huminskih-kiselina i/ili morskih algi, a koja umanjuju negativne posljedice vrlo visokih srpanjskih temperatura!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr