Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Prije dva tjedna (18.3. 2017.) uputili smo preporuku proizvođačima krumpira o mogućnostima suzbijanja korova, a istu zbog čestih uputa i specifičnih meteoroloških uvjeta zabilježenih od početka mjeseca ožujka o.g. (vidi Tablicu 1.) istu upućujemo i danas!

Tablica 1. Neki meteorološki uvjeti zabilježeni na nekim mjernim lokalitetima tijekom ožujka i travnja 2017. godine u Međimurju:

Od početka mjeseca ožujka o.g. nismo zabilježili značajniju količinu dnevnih oborina (>=10 mm), a temperature zraka su u posljednjih 40-tak dana značajnom iznad očekivanih vrijednosti (vidi Tablicu 1.)! U takvim je uvjetima sadnja krumpira započela u drugoj polovici mjeseca ožujka a završila tijekom proteklih dana. Usjevi krumpira posađeni u prvim rokovima u fazi su nicanja a zemljište je vrlo suho, odnosno još uvijek bilježimo vrlo nepovoljne uvjete za djelotvornost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (vidi tablicu 2.)!

Korovna flora krumpira tipično je "okopavinska"! Među najznačajnije "okopavine" koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir, uljnu tikvu i šećernu repu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik ("partizanka" ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Zašto?! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !

Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva). Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!

Na većim površinama s tržnom proizvodnjom krumpira najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da toploljubivi korovi niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene zemljišni herbicidi (vidi Tablicu 1.) koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrve (koštan) (Echinochloa), ambrozije ("partizanke") (Ambrosia) i lobode (Chenopodium)!

Tablica 2. Neki zemljišni herbicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje jednogodišnjih (sjemenskih) širokolisnih i travnih korova koje koristimo u krumpiru nakon sadnje a prije nicanja (pre-em):

*Neki od herbicida dopuštenih za naknadnu primjenu nakon nicanja korova mogu biti fitotoksični za usjev (npr. bentazon, metribuzin), pa se višekratno primjenjuju u smanjenim količinama na klične listove korova! Protiv korovnih trava (npr. kostrva, pirika i dr.) ima već broj selektivnih herbicida koje koristimo kada su korovi veličine 5-15 cm (npr. Focus Ultra, Fusilade Super, Tarot, Pantera QT, Select Super i dr.)!

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Prije dvadesetak godina dominantna gotova mješavina herbicida koja je bila prisutna na našem tržištu a vrlo učinkovito je suzbijala navedene korove bio je pripravak Galex EC (metobromuron & metolaklor). Nakon što njegova dozvola za primjenu od strane zastupnika nije bila obnovljena gotovo se na svim površinama koristio metribuzin (Sencor i slični pripravci). Nedostatak ovog herbicida je slabija učinkovitost na alergenu korovnu vrstu Ambrosia elatior ("partizanka" ili ambrozija), pa se često koristio u kombinacijama sa manjim količinama klomazona i/ili flukloridona! Dugogodišnja primjena metribuzina pri uskoj plodosmjeni krumpira može ograničiti uspješan uzgoj nekih osjetljivih vrsta povrća (npr. luk, kupusnjače, salata i dr.). Nedostatak ove mješavine je bila redovita fitokoksičnost na usjevima krumpira (naročito na ranim sortama), uzgajanim laganijim tlima u uvjetima vlažnijeg proljeća (s dnevnim oborinama većim od 20 mm)! Također, ovoj je kombinaciji herbicida trebalo dodati aktivnu tvar djelotvornu protiv dominantne sjemenske trave (kostrve), a jedina registrirana sredstva su pripravci na osnovi pendimetalina (Stomp EC, Dost, Stomp Aqua i sl.)!

Od 2017. sezone proizvođači krumpira ponovno mogu koristiti metobromuron u pripravku Proman SC, prvenstveno na svim površinama gdje se proširila ambrozija ili "partizanka" (Ambrosia)! Pripravak je vrlo selektivan i ne ostavlja štetne posljedice na mladi krumpir, a obavezno protiv korovnih jednogodišnjih trava (npr. kostrva) treba dodati pendimetalin (npr. Stomp EC, Dost, Stomp Aqua CS i sl.)!

Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u Tablici 1. neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene mora pasti 10-20 mm kiše)! Suho zemljište i vjetar koji odnosi površinske slojeve čestica tla s humaka vrlo nepovoljno utječu na uspjeh suzbijanja korova u krumpiru!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr