Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Posljednja uputa za zaštitu plantažnih nasada jabuka upućena je krajem proteklog tjedna (u petak, 31. ožujka o.g.). Zbog iznadprosječno toplog razdoblja s najvišim temperaturama zraka koje su u danima 28.3.-4.4. 2017. na nekim mjernim lokalitetima u središnjem dijelu Županije bile u rasponu od 20,5° do 26,5°C dominantna sorta jabuka Idared je već u punoj cvatnji, a sorta Zlatni delišes ima otvorene središnje cvjetova. Neke sorte krušaka završavaju cvatnjom! Razvojni stadiji voćaka u takvim se uvjetima odvijaju neobično brzo. Posljednja jača količina oborina (>10 mm) zabilježena je početkom mjeseca ožujka (1.3. 2017.)! U posljednja tri dana (4., 5. i 6. travnja o.g.) kiša u manjim količinama padala je na svim mjernim lokalitetima, ali u ukupnoj količini ne većoj od 6 mm. Zadržavanje vlage na osjetljivim biljnim organima je pritom dugotrajno (>16 sati), pa je danas moguća prva ovogodišnja jača zaraza uzročnikom krastavosti jabuka i krušaka (Venturia). Zbog toplog proteklog razdoblja i reduciranih prošlogodišnjih ljetnih mjera zaštite u mnogim je nasadim iz zaraženih pupova vidljiv značajan razvoj pepelnice jabuka (Podosphaera). Tijekom današnjeg dana očekujemo jači sjeverni vjetar, pad temperature zraka, pa bi tijekom sutrašnjeg jutra vrijednosti temperature zraka trebale biti tek nekoliko stupnjeva iznad točke smrzavanja! Moguće novo nestabilno razdoblje s novim oborinama očekujemo sredinom narednog tjedna (12. i 13. travanj?!).

Ovisno o količini oborina, dužini vlaženja osjetljivih voćnih organa, izboru pripravaka i razmaku od prethodne aplikacije moguće je planirati naredne mjere preventivne (ili kurativne) zaštite!

Cvatnja je vrlo osjetljivi razvojni stadij jabuka i krušaka na moguće zaraze najopasnijim bolestima – uzročnikom krastavosti (Venturia), pepelnicom (Podosphaera), smeđom paleži cvijeta (Monilinia spp.) i bakterijskom paleži (Erwinia). Pri izboru sredstva za zaštitu bilja u cvatnji voditi računa o mogućem negativnom utjecaju na klijavost polena i potencijalnoj opasnosti i otrovnosti na oprašivače! Broj i razmak tretiranja, te izbor fungicida protiv uzročnika krastavosti jabuke i kruške (Venturia) (prema Tablici 1. i Tablici 2.) prvenstveno ovisi o količini i rasporedu oborina u narednom razdoblju!

Tablica 1. Izbor nekih pripravaka (fungicida) za zaštitu jabuka i krušaka od uzročnika krastavosti (Venturia)  tijekom i krajem cvatnje:

*djelatne tvari uz krastavost suzbijaju i pepelnicu

Tablica 2. Izbor nekih pripravaka dopuštenih za suzbijanje smeđe pjegavosti plodova kruške (Stemphylium vesicarium) i krastavosti kruške (Venturia pyrina) (koji istovremeno suzbijaju smeđu pjegavost plodova):

*djelatne tvari dopuštene za suzbijanje krastavosti kruške, a istovremeno suzbijaju i smeđu pjegavost plodova

U nasadima krušaka krajem cvatnje kontrolirati populaciju kruškine buhe (Psylla pyri), a mjere suzbijanja provoditi nakon što iz odloženih jaja razvojem započne barem 30 % ličinki (nakon cvatnje krušaka) (pripravcima u Tablici 3.). Na netretiranim kruškama u zapadnom dijelu Županije još dana 19. ožujka primijećene su prve odrasle jedinke prezimljujuće populacije, dana 28. ožujka o.g. započelo je odlaganje jaja, a dana 3.4. 2017. je uočena prva pojava ličinki prezimljujuće populacije ovog štetnika!

Mjere usmjerenog suzbijanja kruškine buhe valja planirati tek završetkom cvatnje krušaka!

Tablica 3. Neki pripravci registrirani u Republici Hrvatskoj za suzbijanje kruškine buhe:

*djelatnim tvarima dodati mineralno ulje 0,25-0,5 % (pritom izbjegavati istovremenu primjenu većine fungicida)!

**pripravak registriran za suzbijanje crvenog voćnog pauka na jabučastim voćkama, ali istovremeno vrlo učinkovit na kruškinu buhu

Utrošiti barem 450-500 litara škropiva/ha, u rodnim nasadima uz uređaje bez dodatne opreme za rad (kod suzbijanja kruškine buhe planirati povećani utrošak škropiva)!.

Tijekom cvatnje voćaka nije potrebna primjena insekticida (mjere zaštite protiv kruškine buhe planirati tek nakon cvatnje voćaka)!

Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele (vidi Tablicu 4.), pa nakon cvatnje valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako nakon cvatnje krušaka mjere zaštite protiv kruškine buhe provoditi u doba dana kada pčele medarice ne lete.

Tablica 4. Za pčele vrlo otrovna i opasna sredstva za zaštitu bilja (insekticidi) koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u višegodišnjim nasadima (voćnjaci i vinogradi) (pčele jako stradaju ako se prskanje obavlja tijekom njihova leta, ali zbog njihove perzistentnosti i narednih 5 dana nakon tretmana):

VAŽNO: Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. godine insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida (Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr