Događaji, Vijest

U organizaciji Poljoprivredno-šumarske komore Slovenije, Zavoda Novo mesto i hrvatske Savjetodavne službe u Klanjcu je održana slovensko-hrvatska radionica na temu provedbe Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) kroz Programe ruralnog razvoja u Sloveniji i Hrvatskoj.

Skup je održan i financiran u okviru EU projekta „Bez predrasuda o poljoprivredi i ZPP“ kojeg provodi Poljoprivredno šumarska-komora Slovenije. Na radionici je prisustvovalo oko 40 sudionika: poljoprivrednici, poljoprivredni savjetnici, LAG-ovi, razvojne agencije i ostali stručnjaci – akteri ruralnog razvoja iz Slovenije i Hrvatske.

Zdenka Kramar, specijalist za ruralni razvoj, savjetodavne službe iz Zavoda Poljoprivredno-šumarske komore Novo Mesto govorila je o ključnim ciljevima i mjerama ZPP, te je predstavila 10 mjera iz iskustva provedbe Programa ruralnog razvoje u Sloveniji u razdoblju od 2007 do 2013. godine, u kojem je Slovenija imala na raspolaganju dvije milijarde eura.  "Povukli smo čak 98 posto raspoloživih EU sredstava", kazala je, "što smo iskoristili za povećanje konkurentnosti slovenske poljoprivrede, većeg dohotka na poljoprivrednim gospodarstvima, sigurnosti proizvoda i povećanoj zaposlenosti."

Tri poljoprivredna proizvođača iz Slovenije, iz sektora mlijeka, voća i direktne prodaje, složila su se da nije bilo lako doći do EU sredstava, ali da bez njih više ne mogu ni zamisliti daljnja ulaganja u zahtjevnu poljoprivrednu proizvodnju. Velika pomoć im je i tamošnja Savjetodavna služba, koja u Sloveniji izradi 80 posto projekata,  a to naplaćuje od 500 do 2000 eura po projektu. Naime, Savjetodavna služba u Sloveniji se 60 posto financira iz proračuna, a 40 posto sa tržišta. Ima 300 savjetodavaca na 60.000 poljoprivrednih gospodarstva.

Robert Črep, viši koordinator za razvojne  programe i projekte u Savjetodavnoj službi Hrvatske sudionicima je iznio dosadašnja iskustva u provedbi Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Kako se čulo, Hrvatska ima  260 poljoprivrednih savjetodavaca na 100.00 poljoprivrednih  gospodarstva, koji primaju poticaje te 180.000 upisanih u poljoprivredni upisnik, a  njezine usluge traže i drugi poljoprivrednici, odnosno vlasnici šuma, zemljišta…

Stručnjaci s obje strane granice su su složili da je ZZP i Program ruralnog razvoja, složen, jer zahtjeva mnogo znanja, informacija i potrebnog iskustva u provođenju,  što najbolje pokazuje da se odobrena sredstva u Hrvatskoj, čekaju i po godinu dana.

Nakon uvodnih predavanja održana je diskusija i usporedba slovenskih i hrvatskih iskustava te mogućnosti za suradnju na zajedničkim EU projektima, ali i potencijalu za suradnju koji pruža Program prekogranične suradnje između Hrvatske i Slovenije.

Hrvatski poljoprivrednici su se  požalili da u Sloveniji 80 posto poljoprivrednih  projekata prolazi, dok ih isto toliko u Hrvatskoj pada. Razlog je, kažu, što EU projekti u Sloveniji imaju samo ključne elemente, a sve se ostalo se nadopunjava u hodu, dok se kod nas često traži ‘dlaka  u jajetu’.

Za provedbu Programa ruralnog razvoja  za period 2014. – 2020. Hrvatska ima na raspolaganju 2.4 milijarde eura EU sredstava. Uspješno povlačenje i učinkovito korištenje tih novaca je vrlo kompleksan  zadatak i veliki stručni i administrativni izazov za koji je potrebno veliko znanje, ali i iskustvo. Hrvatska kao nova članica ima manje iskustva u povlačenju EU sredstava u okviru ZPP.

Primjerice, u Sloveniji su poljoprivrednici oprezniji kod ulaska u EU projekte,  jer moraju dati 50 posto vlastitih sredstava, a najveći iznos je do milijun eura, kad se radi o mjeri 4.2 za ulaganja u razvoj, dok je kod nas taj iznos višestruko veći. Osim toga,  tamošnji poljoprivrednici imaju jači utjecaja na definiranje samih uvjeta na natječajima, putem poljoprivredne komore,  što kod nas nije slučaj.

Zaključeno je da osim uvida u slovenska iskustva provedbe Programa ruralnog razvoja koji značajno doprinosi rastu konkurentnosti slovenske poljoprivrede na zajedničkom tržištu produbit će se i intenzivirati suradnja savjetodavnih službi s obje strane granice. Stručnjaci, poljoprivrednici i drugi akteri razvoja poljoprivrede i ruralnog prostora iz Hrvatske imati će priliku za pokretanjem zajedničkih projekata i drugih vidova suradnje.

Primjerice, dogovorena je posjeta pet hrvatskih savjetodavaca Sloveniji do kraja ove godine.

Marinko Petković, Agrobiz.hr