Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Sredinom ožujka o.g. (16.03. 2016.) upućena je preporuka proizvođačima kupina o smjernicama usmjerenog kemijskog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama. Ovogodišnji su izdanci u plantažnim nasadima narasli do prve žice, a već moguće krajem ovog tjedna očekujemo otvaranje prvih cvjetova dominantne sorte kupina Thornfree. Iskustva iz proteklog razdoblja pokazuju da je u narednih mjesec dana vrlo kritično razdoblje za širenje bolesti sa prošlogodišnjih izdanaka na mlade izdanke malina i kupina. Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea). 

Od dana 14. travnja o.g. pronalazimo simptome žute hrđe kupine (Kuehneola uredinis) na prošlogodišnjim izdancima sorte Thornfree.

Ipak, ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka, a sigurna je determinacija moguća mikroskopskim pregledom inficiranih biljnih uzoraka. Vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.

Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše.

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti, a novije smjernice za integriranu proizvodnju malina u našoj zemlji pritom dopušta primjenu bakrenog oksida (npr. Nordox 75 WG), difenkonazola (Score 250 EC) i tebukonazola (Folicur 250 EW). U konvencionalnoj se proizvodnji kupina od početka intenzivnog porasta mladica do početka cvatnje protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka preporučuju površinske organske djelatne tvari, npr. sredstva koja sadrže mankozeb (npr. u pripravku Ridomil Gold MZ Pepite (u kombinaciji s metalaksilom-M).

Tablica 1. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena u našoj zemlji za primjenu u kupini i malini pri tretiranju nadzemnih dijelova od bolesti i štetnika:

*K=OVP (karenca je ograničena vremenom primjene. Naime, ovi pripravci se smiju koristiti samo do kraja ožujka – npr. fluazinam i/ili do početka cvatnje kupina i malina i ponovno nakon završetka berbe plodova – M-metalaksil!)

Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina u našoj je zemlji dopuštena primjena samo ciprodinila & fludioksonila (Switch WG) (uz karencu 10 dana), pirimetanil (u malini) (Pyrus SC)(uz karencu 3 dana) i/ili fenheksamida (Teldor 500 SC) (uz karencu 7 dana). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline. Nakon obavljene berbe kupina preporučuje se rezom odstraniti sve oboljele izdanke koji pokazuju simptome sušenja i obaviti tretiranje bakarnim fungicidima. Protiv štetnih organizama su u našoj zemlji registrirani samo Calypso 480 SC (protiv pupara i stjenica), Pirimor 50 WG (protiv lisnih uši), Vertimec ili Kraft EC (protiv grinja iz skupine crvenih pauka) i Laser KS (protiv mušica galica, staklokrilke, osa listarica).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr