Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Prije 9 dana upućena je preporuka o petoj zaštiti vinograda nakon cvatnje!

Već od kraja mjeseca srpnja ove je godine započela promjena boje i mekšanje ("šara") bobica u vinskih sorata ranije epohe dozrijevanja, što je sa prvim danima kolovoza bilo naročito vidljivo na sortama Pinot sivi i Pinot crni! Od početka mjeseca kolovoza o.g. nismo zabilježili oborine, a dominira vrlo vruće i sparno vremensko razdoblje. Najviše su dnevne temperature u danima 2.-12. kolovoza o.g. bile u rasponu od +29,1° do +34,9°C, a prosječna relativna vlažnost zraka u prvih 12 dana mjeseca kolovoza iznosi 84,2 % (mjerni uređaj "iMetos" na lokalitetu Trnovčak – općina Štrigova, u vinskoj sorti Rajnski rizling)! Vrlo vruće očekujemo još naredna dva dana, a naknadno nakon 15. kolovoza o.g. osvježenje sa padom najviših dnevnih temperatura na vrijednosti +22° do +25°C te mogućim oborinama!

Prema zbroju srednjih dnevnih temperatura većih od 10ºC mjereno na lokalitetu Orehovčak u Železnoj Gori (općina Štrigova) od početka mjeseca travnja do dana 7. kolovoza o.g. sumirano je 1.007ºC, što je gotovo 150°C više nego u istom razdoblju prethodne 2014. sezone! Ako se sličan trend nastavi i dalje, moguće tijekom zadnjih dana mjeseca kolovoza i početkom mjeseca rujna očekujemo početak berbe vrlo ranih vinskih sorata, npr. Rizvanac, Muškat otonel, Sauvignon i dr.

Unatoč bez-kišnom i vrlo vrućem razdoblju, od početka ovog tjedna jače se razvija plamenjača vršnog lišća (Plasmopara viticola), kao posljedica oborina u zadnjem tjednu mjeseca srpnja o.g., naročito na osjetljivim sortama, npr. Kerner, Rajnski rizling, Chardonnay, Pinot sivi i dr. Vršikanjem se može umanjiti potencijal ove bolesti.

Pepelnica (Erysiphe necator) je na netretiranom grožđu poljskog mikro-pokusa Savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec pri vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom mjeseca srpnja zarazila 80-95 % netretiranog grožđa!

Ipak, najveća opasnost u narednom razdoblju je pojava i širenje kisele truleži (Acetobacter) i sive plijesni grožđa (Botrytis), što ovisi prvenstveno o količini i rasporedu oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom mjeseca rujna o.g! Na pojavu ovih bolesti značajno utječe i brojnost tehnoloških nametnika vinove loze (napadaju samo grožđe, a ostale biljne organe ne oštećuju). Među njima ističemo obične ose (Vespula vulgaris), koje mogu biti štetne na nekim plodovima voća i naročito grožđu. Do prije nekoliko godina smatralo se da ose u većim vinogradima ne prave značajne štete jer se rasprše na velikom broju grozdova, ali je masovna pojava zadnjih sezona (npr. 2013.) uz veće je količine oborina, uzrokovala naknadni jači razvoj plijesni i truleži (naročito na aromatičnim vinskim sortama Muškat, Sauvignon i Rajnski rizling). Ose se kemijski ne suzbijaju jer napadaju već zrelo grožđe! Štete se umanjuju ulovom osa u bose sa uskim grlom i bočno izbušenim rupama u koje se stavlja ocat, kiselo vino, gnječeno voće i slično (ne smiju se koristiti slatke ljepljive tekućine koje privlače pčele) (ili se kupuju gotovi "hvatači osa").

Krajem 2010. godine po prvi je puta u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila – tzv. "octene mušice ploda" (Drosophila suzukii), a već slijedeće jeseni 2011. pojava ovog štetnika je potvrđena u Međimurju (dr.sc. Tatjana Masten Milek, Zavod za zaštitu bilja pri HCPHS-u).

Octene mušice su prvo pronađene u Istri na postavljenim mamcima u malinama, breskvama i vinovoj lozi, a vrlo je vjerojatno da je ova vrsta prisutna u našoj zemlji već dulji niz godina, ali se poistovjećivala sa već poznatim vinskim i voćnim mušicama! U Europi je prvi put potvrđena njena pojava tek 2009. godine u Italiji, a kad se je znanstvenici počeli tražiti je već slijedeće sezone potvrđeno njeno proširenje u Francuskoj, Rusiji, Španjolskoj, Sloveniji i našoj zemlji! Vrsta Drosophila suzukii je egzotična octena mušica podrijetlom iz Japana, a za razliku od ostalih vrsta roda Drosophila koje većinom napadaju prezrele, trule, oštećene ili sa biljaka otpale plodove, novo proširena vinska mušica pjegavih krila izravno oštećuje bobice u zriobi uzrokujući ekonomske gubitke u vinogradarskoj proizvodnji zbog naknadnog razvoja kisele truleži grožđa (naročito na sortama ranijih epoha dozrijevanja koje krajem kolovoza već imaju više sladora u grožđanom soku, npr. Pinot sivi, Sauvignon, Muškat žuti i dr.).

Najučinkovitija metoda praćenja i suzbijanja odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila ("octene mušice") je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Budući je Drosophila suzukii potpuno novi štetnik u Republici Hrvatskoj, kod nas još ne postoje registrirana sredstva za njegovo suzbijanje. Prema stranim podatcima (npr. iz Švicarske, Dubuis i sur., 2015) vrlo dobru učinkovitost u smanjivanju populacije odraslih vinskih mušica pokazuju neki insekticidi iz skupine biljnih piretrina i spinosini, te pokrivaju period 7 do 10 dana. U vinogradima ovi pripravci imaju za stolno i vinsko grožđe propisanu karencu 21 dan, a isto vrijedi za spinosad (Laser KS) u voćarstvu (jabuka) i vinogradarstvu. Sintetski piretroidi nisu dopušteni za primjenu u integriranoj voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji, pa kemijsko suzbijanje octenih mušica primjenom insekticida zbog ranije zriobe grožđa ove sezone više ne možemo preporučiti.

U razvojnom stadiju pripravak početka zriobe grožđa (mekšanje bobica i početak promjene boje ili "šara") struka preporučuje obaviti preventivnu zaštitu protiv jače pojave sive plijesni (Botrytis cinerea) primjeno specifičnih pripravaka (botriticidi, vidi Tablicu 1.). Stoga smo već u protekloj preporuci od 4. kolovoza o.g. najavili mogućnost njihove primjene, naročito na vinskim sortama ranije epohe dozrijevanja! Nakon mogućih oborina najavljenih za razdoblje 15.-19. kolovoz o.g. primjenu botriticida moguće preporučujemo samo na vinskim sortama kasnije epohe dozrijevanja!

Prema iskustvima poljskog mikro-pokusa provedenog ranijih sezona na pepelnicu u vrlo osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon, od navedenih botriticida djelatne tvari boskalid (Cantus DF) i fluopiram (Luna Privilege SC) pored sive plijesni (Botrytis) vrlo učinkovito preventivno suzbijaju i pepelnicu grožđa (Erysiphe)!

VAŽNO: Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju!

Tablica 1. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) (botriticidi) u Republici Hrvatskoj:

*karenca za vinske sorte grožđa

Dodatna ograničenja radi negativnog utjecaja botriticida i drugih djelatnih tvari (npr. folpet, bakar, sumpor) na početak vrenja i vinifikaciju navedena su u posljednjoj preporuci od 4. kolovoza o.g.!

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr