Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

Posljednja preporuka za zaštitu korijenastog povrća je upućena početkom mjeseca srpnja o.g., odnosno prije 19 dana! U spomenutom smo razdoblju na lokalitetima uz rijeku Dravu zabilježili sparno i vrlo vruće vrijeme! U protekla je tri tjedna tijekom mjeseca srpnja o.g. zabilježeno čak 18 dana tijekom kojih su najviše dnevne temperature bile veće od +30°C a pritom je u dva navrata zabilježeno +37,4° (7.7. 2015.) i +37,3°C (19.7. 2015.) (mjerni uređaj "iMetos" na lokalitetu Orehovica uz akumulaciono jezero HE Čakovec)! Prosječna vlažnost zraka u protekla tri tjedna na istom lokalitetu iznosi čak 88,2 %!

Senzori vlaženja lišća bili su aktivni od 8.-14. srpnja o.g., kada je na istom lokalitetu zabilježeno 17,4 mm kiše, noći su tada bile nešto "svježije" sa vrijednostima od +10,6° do +18,0°C pa je zabilježeno zadržavanje vlage na biljnim organima u trajanju 2.800 minuta! Noćne su temperature posljednjih 8 dana u rasponu od +18° do +20°C, pa jutarnja rosa nije izražena!  

Globalno sunčano zračenja je vrlo izraženo, pa je ukupno tijekom mjeseca srpnja o.g. na lokalitetu Orehovica zabilježeno 134.150,0 W/m²!

Zbog tako ekstremnih uvjeta usjevi korijenastog povrća: mrkve, peršina i celera se moraju redovito navodnjavati (najčešće kišenjem ili orošavanjem).

Pritom bilježimo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća (Alternaria, Septoria), naročito u poljima mrkve, peršina i celera korjeneša, pa je na netretiranim i slabije zaštićenim poljima već sredinom srpnja zaraza lišća mrkve i celera bila veća od 50 %! Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Snažnom razvoju ovih bolesti korijenastog povrća pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama +28 ili više ºC, te su potrebne redovite višekratne preventivne mjere zaštite.

U narednim danima očekujemo najviše dnevne temperature blizu +35°C, a moguće nove oborine najavljene su početkom narednog tjedna (27. i 28. srpanj o.g.).

Tablica 1. Mogući izbor fungicida za zaštitu mrkve od uzročnika bolesti lišća:

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja u CELERU protiv štetnih organizama:

Tablica 3. Neka sredstva za zaštitu bilja u PERŠINU pri suzbijanju uzročnika bolesti:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Proizvođače celera korijenaša već smo u ranijim preporukama upozoravali na moguću pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima. Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika celera u našoj zemlji imaju pripravci Vertimec i Kraft EC (vidi Tablicu 2.).

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) razvija se na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje mrkva vadi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Pri mjerama aplikacije utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr