Najava, Vijest

Spoznaja da je ovo već peta Dalmatina govori nam da je ekipa okupljena oko predsjednika organizacijskog odbora gosp. Ivana Mravka imala pravo kada smo se tijekom ljeta, već davne, 2010. godine okupili na prvom sastanku u svezi prve Dalmatine koja će te iste godine biti uspješno organizirana u Hotelu „Katarina“ u Dugopolju. Nakon toga, dalje je sve ostalo povijest. Imao sam veliku čast biti dio tog tima u kojem smo pokušali približiti dalmatinskim pčelarima dašak novih saznanja iz pčelarske opreme i pribora te ukazati na važnost pčelarstva putem izložbe pčelinjih proizvoda i natjecanjem u ocjenjivanju najboljeg meda. Također, imali smo i mnogo gostiju-predavača iz Hrvatske, regije i cijele Europe koji su nam nesebično govorili o novim saznanjima iz tehnologije pčelarstva, bolestima pčela, medonosnom bilju, apiterapiji, biologiji pčela, inovacijama u pčelarstvu te nedavnim znanstvenim dostignućima. No, ono što osobito veseli jest spoznaja da su na Dalmatinu dolazili pčelari iz cijele Hrvatske i susjednih država. Stoga Dalmatina, već od samog početka, nije nikada imala lokalni karakter već znatno širi.

Podatak da se ove godine radi o petoj Dalmatini odmah budi pozornost o prvom malom jubileju. To je razlog što smo se i ove godine potrudili pozvati mnoge izlagače, predavače, ljude iz visoke i lokalne politike, predstavnike pčelarskih saveza i medije. Očekujemo preko 80 izlagača pčelarske opreme, pribora i pčelinjih proizvoda. U stručno-edukativnom dijelu imat ćemo predavanja i radionice. Tako nam u goste ove godine dolazi gosp. Ari Seppala, profesionalni pčelar i glavni savjetnik za pčelarstvo u Finskoj. Ari ima 1600 košnica i jedan je od najvećih pčelara u Skandinaviji. Zamolili smo ga da nam ukratko opiše njegovu tehnologiju rada u pčelinjacima (priprema zajednica za pčelinje paše, sprečavanje rojenja, zaštita od varooze, uzgoj matica te mehanizacija i transport u pčelinjacima). Siguran sam da će mnogi pčelari tijekom predavanja imati mnogo pitanja. Posebno treba naglasiti da su ove godine pašni uvjeti u Finskoj bili izvrsni te je Ari prosječno vrcao oko 80 kg meda po košnici.  Iz Portugala nam dolazi mr. sc. Sofia Lima koja će nas upoznati s portugalskim načinom pčelarenja te njihovim pčelarskim zakonodavstvom koji ćemo usporediti s našim (posebice se to odnosi na smještaj košnica i međusobnu udaljenost pčelinjaka kao i na definiciju pčelinjaka). Mr. sc Lima trenutno, u okviru svog doktorata, istražuje primjenu eteričnih ulja različitih biljaka u borbi protiv varooze. To je danas iznimno važno za pčelare jer smo svjedoci sve veće rezistencije varooze na dosadašnje kemoterapeutike pa drugačiji pristup i/ili druga aktivna tvar može bitno smanjiti neposrednu opasnost od varooze i virusa. Pri tome treba biti oprezan jer eterična ulja mogu biti štetna za varou, ali i za pčelinje zajednice ako ne vodimo računa o vrsti i dozi eteričnog ulja.

Iz Srbije, točnije s Veterinarskog fakulteta iz Novog Sada, dolazi nam prof. dr. sc. Nada Plavša koja je se već godinama „druži“ s nozemozom, virusima i različitim bakterijama koji napadaju naše pčelice. Budući znam da je Nada izvrstan predavač, pčelar i stručnjak s odličnom dikcijom uopće ne dvojim da će pčelari pažljivo pratiti njezino izlaganje u svezi noseme ceranae i virusima kao stvarnim ili potencijalnim prijetnjama za pčelinju zajednicu.

Razumljivo da će biti prisutni i hrvatski stručnjaci u liku i djelu dvije mlade znanstvenice. Tako će nam doc. dr. sc. Ivana Tlak Gajger govoriti o važnosti testnih pčelinjaka i upoznati nas s utjecajem epidemiologije značajnih bolesti na biološko-uzgojno stanje pčelinjih zajednica. Pod epidemiologijom smatramo izvore zaraze, načine širenja uzročnika, prijemljivost pčelinje zajednice kao i činjenice o samom uzročniku.

Lidija Svečnjak, mag.ing.agr. će imati temu koja će zasigurno ispuniti dvoranu. Naime, Lidija je zajedno s Ivanom i ostalim kolegama istraživala kvalitetu satnih osnova koje dolaze na hrvatsko tržište. Njezina prezentacija „Patvorenje pčelinjeg voska – problem suvremenog pčelarstva“ bi trebala iznenaditi mnoge slušatelje i možda potvrditi  sumnje pčelara da na hrvatsko tržište dolazi satna osnova upitne kvalitete.

Odmah nakon Lidije krenut će tri radionice. Prva će se nadovezati na Lidijino izlaganje o kvaliteti satne osnove. Naime, gosp. Ivan Miličević iz BiH će nam govoriti o novoj generaciji tzv. hibridne satne osnove. Bit će zanimljivo čuti od gosp. Miličevića o kakvoj se satnoj osnovi radi. Pčelare će silno zanimati o kvaliteti te satne osnove; da li zadovoljava stroge standarde Europske unije u pogledu izbora materijala i higijensko-zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda (med, med u saću); kako je prihvaćaju pčele; postoji li opasnost od širenja zaraznih bolesti putem satne osnove, o cijeni i plasmanu na hrvatsko tržište te drugim pitanjima. Nakon radionice o satnim osnovama na red dolazi inženjer Goran Kladarin kojeg znamo iz priče o digitalnim vagama. Goran i dalje radi vage, ali kao urođeni inovator pokušava doprinijeti pčelarstvu te će nam održati radionicu o novim, plastičnim hranilicama. Poslije Gorana dolazi naš prijatelj i poznati pčelar iz Bosne i Hercegovine Radivoje Maksimović – Makso koji će nas izvijestiti o enzimskim pogačama. Naime, unatrag nekoliko godina povećao se broj proizvođača pogača koji plasiraju svoje proizvode na hrvatsko tržište. Pri tome se često zaboravlja na kontrolu nekih važnih parametara u sastavu pogača (osebice HMF) koji mogu biti štetni za pčelinje zajednice. Upravo će nas Makso izvijestiti o svojem proizvodu „ApiCandy pogači“; njezinim prednostima; sadržaju HMF-a te drugim sastavnicama. I na kraju trebam spomenuti da će nas svojim predavanjem počastiti prof. Matija Bučar, dobri duh Dalmatine. Uopće ne sumnjam da će njegova prezentacija, fotografije i rasprava biti opuštajuća, ali toliko stručna i motivirajuća. Nakon Matije imamo i svečano proglašenje najbolje ocijenjenih vrsta meda pa molim da svi zajedno ostanemo u prostoriji i pljeskom nagradimo najbolje pčelare.

Na kraju moram izaći iz ovog službenog dijela i „zazujati“ u onaj neslužbeni dio odnosno atmosferu koja uvijek prati Dalmatinu. Organizator se uvijek pobrine da sve bude u redu…šušur je uvijek negdje u zraku…na štandovima će se uvijek naći malo pršuta i sira iz mišine…odličnog vina…maslina ili ušećerenih bajama… pčelarskih rasprava neće manjkati…glazbeni bend i pjevačica su izvrsni ( mislim na glasovne i sviračke mogućnosti) ….često se druženja nastave do rano ujutro…ima i plesa…ujutro se možemo „razbistriti“ šetnjom uz more i kavicom na obližnjem Žnjanu ili polu satnom šetnjom do Rive…

Stoga, ponavljam ako ikako možete organizirajte se i vidimo se 22. i 23. studenog u Splitu.

Prilog: Program Dalmatine