Ratarstvo, Vijest

Sjetvu pšenice možemo uspješno obaviti i tijekom mjeseca studenog, vodeći računa o:            

• fizičkim svojstvima sjemena (masa 1 000 zrna)
• sorti
• vremenskim i klimatskim uvjetima
• uređenosti svake pojedinačne parcele.

Optimalna količina sjemena jest stvarno potrebna količina sjemena po jedinici površine. Stoga, ovisno o navedenim čimbenicima, optimalna količina sjemena nikad nije ista. Ukoliko kasnimo s rokom sjetve, preporučenu gustoću sjetve (preporučen broj klijavih zrna po m²) treba uvećati za 0,5% po svakom danu zakašnjenja. Također, u slučaju nedovoljno kvalitetne pripreme tla za sjetvu, preporučenu gustoću treba povećati za oko 10%, ovisno o uređenosti parcele i pripremi sjetvene površine (lošija priprema povećava normu sjetve). No, pri odluci o povećanju sjetvene norme, treba voditi računa o očekivanim vremenskim prilikama. Toplo vrijeme i dovoljno vlage omogućit će brzo nicanje i razvoj mladih biljčica pšenice, pa navedeno povećanje sjetvene norme, nije potrebno. Suprotno tome, u područjima sa surovijom klimom ili u očekivanju niskih temperatura, nužno je povećati normu sjetve. Razvojna faza pšenice pri kojoj su biljke pšenice najotpornije prema niskim zimskim temperaturama je faza tri razvijena lista, odnosno početak busanja. Sjećanje na prošlu, toplu jesen i zimu sasvim su svježa. Dakle, prilikom sjetve sve navedeno treba uzeti u obzir. Upute za izračun sjetvene norme, kao i preporučen broj sjemenki/m² za sorte pšenice koje se nalaze na tržištu Republike Hrvatske, nalaze se na mrežnoj stranici Savjetodavne službe u rubrici Publikacije – ratarstvo pod nazivom: “Pravilnom agrotehnikom do visokih prinosa pšenice dobre kakvoće”. Preporučeni broj klijavih zrna po m² kreće se u širokom rasponu od 230 do 700, ovisno o odabranoj sorti. Masa 1000 sjemenki nije stalna i mijenja se iz vegetacije u vegetaciju, ovisno o vremenskim prilikama. Ipak, to je karakteristika sorte. Masa 1000 zrna za većinu sorata pšenice je između 36 i 48 grama. Klijavost i čistoća sjemenske pšenice poznata je svakom kupcu deklariranog sjemena.

Međutim, dio poljoprivrednih proizvođača i ove se godine odlučio za sjetvu nedeklariranog sjemena. Sjetva nedorađenog i netretiranog sjemena pšenice zaraženog biljnim bolestima opasno je i štetno jer izravno smanjuje urod pšenice, smanjuje kakvoću proizvoda u polju i skladištu i povećava zarazu tla za posijani usjev, ali i za usjeve koji slijede (neke su bolesti zajedničke i pšenici i kukuruzu i ostaju u tlu više godina). Žetva je ovog ljeta bila otežana, a prosječni urodi manji i lošije kvalitete. Sjetvom nekvalitetnog sjemena već na početku proizvodnje, umanjujemo očekivani prinos i njegovu kakvoću.

Ove jeseni proizvođači na nekim poljoprivrednim površinama još dugo neće moći izvršiti berbu, pa ni osnovnu obradu tla. Na površinama gdje je tlo toliko vlažno da korištenje poljoprivredne mehanizacije nije moguće do daljnjega, pametnije je odgoditi radove. Narušeni vodo-zračni odnosi suvišnom vodom i/ili njenim duljim zadržavanjem na poljoprivrednim površinama dodatno će se pogoršati „obradom na silu“.

mr. sc. Tatjana Međimurec
viši koordinator za ratarstvo