Savjet, Zaštita bilja

Vrlo velika količina kiše tijekom kolovoza i prva četiri dana rujna (više od 270 l/m²) dodatne će probleme stvoriti proizvođačima jabuke – naše dominantne voćne kulture. Često i dugotrajno vlaženje plodova jabuka u fazi dozrijevanje omogućit će pojavu krastavosti i truleži plodova jabuka pred berbu te umanjiti kvalitetu i otežati čuvanje plodova u hladnjači. Iznimno velika količina oborina koja je pala u posljednja dva tjedna stvorila je dodatne probleme u voćnjacima nizinskih područja sa slabije propusnim tlom. U mnogim voćnjacima voda se zadržala i nekoliko dana što može pogodovati širenju raka korijenovog vrata (Phytophthora cactorum), a simptomi u vidu sušenja i intenzivnijeg propadanja stabala bit će vidljivi tijekom narednih (osobito sušnijih) sezona. Zbog toga voćarima preporučamo da, što je moguće ranije, ispuste i uklone vodu koja stoji u poplavljenim voćnjacima.

Preporuka proizvođačima jabuka

Voćarima preporučamo da svakako prije berbe kasnijih sorata jabuka namijenjenih za skladištenje obave tretiranje pripravkom Bellis DF poštujući karencu koja za plodove jabuke namijenjene skladištenju u hladnjači iznosi 7 dana.

Autor: mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.

 Voćarstvo – Mediteran

I na području Mediterana zabilježena je količina oborina značajno veća od višegodišnjeg prosjeka, te se i ovdje bilježi značajno umanjenje uroda i kvalitete bobičastog i koštičavog voća u fazi dozrijevanja, uzrok je trulež plodova (Monilinia).
U proizvodnji mandarina uočena je tijekom vegetacije jače pojava tiripsa (što se može povezati s blagom zimom 2013/2014.) U posljednjih nekoliko dana na mandarinama sorte Zorica rana uočena je jača pojava smeđih pjega na plodovima čija daljnja jača pojava može znatno umanjiti tržišnu vrijednost plodova.

Maslinarstvo

Obzirom na veliku količinu oborina na cijelom uzgojnom području masline, u početku ove vegetacijske sezone bilježimo jak intenzitet gljivične bolesti Spilocaea oleaegina (Paunovo oko) koja je na pojedinim lokalitetima, gdje nije obavljena primjerena zaštita, uzrokovala totalnu defolijaciju.
Navedeni vremenski uvjeti, uz tuče lokalnog karaktera, pogodovali su širenju i novim infekcijama bakterijskim rakom (Pseudomonas savastanoi), što je najveći problem u mladim maslinicima u kojima se jako zaražena stabla i uklanjaju.
Maslinin moljac (Prays oleae), bilježi intenzivan let poglavito generacije ploda čije posljedice uočavamo u zadnjoj dekadi kolovoza u vidu masovnog otpadanja ploda.
S obzirom na povoljne uvjete za razvoj maslinine muhe (Bactrocera oleae), bilježimo štete uzrokovane napadom prve generacije, one se intenzivno povećavaju zbog velike brojnosti druge generacije, s daljnjom tendencijom rasta.
Vezano uz biološki ciklus maslinine muhe i njenih predatora, u kolovozu je zabilježena i pojava plodova oštećenih patulom (Sphaeropsis dalmatica).
Novonastali mladi izboji pokazuju znatna oštećenja zbog pojačane brojnosti jasminovog moljca (Margaronia unionalis).

Preporuka maslinarima

Smatramo da treba i dalje provoditi mjere zaštite usmjerene na maslinovu muhu koja izravno utječe na kvalitetu ulja, a nakon berbe posebnu pozornost posvetiti mjerama zaštite od paunovog oka i saniranju oštećenja kao i sprječavanju širenja bakterijskog raka. 

Autor: mr. sc. Ivana Župić, dipl. ing. agr.

Vinogradarska proizvodnja – kontinent

Zima 2013./2014. bila je nadprosječno topla, pa je vegetacija vinove loze započela već zadnjih dana mjeseca ožujka, što je 20-tak dana ranije nego prosječnih sezona. Ipak, hladni i sjeverni vjetrovi zabilježeni početkom, sredinom i krajem mjeseca svibnja o.g. taj su raniji početak vegetacije "zaustavili", pa se cvatnje loze odvijala u višegodišnjim prosjecima, od 5.-15. lipnja o.g.!
Najznačajnije tri bolesti koje se javljaju u kontinentalnoj regiji, a protiv kojih svake sezone poduzimamo izravne mjere suzbijanja primjenom fungicida su pepelnica (Erysiphe necator), plamenjača (Plasmopara viticola) i siva plijesan ili trulež grožđa (Botrytis cinerea). Njihova pojava jako ovisi o vremenskim (ne)prilikama tijekom vegetacije vinove loze, a dobro je poznato da vlažne i tople godine naročito pogoduju razvoju biljnih bolesti u vinogradima.
Prema podacima i preporukama Savjetodavne službe trebalo je poduzeti 50 % više usmjerenih mjera zaštite vinograda protiv najvažnijih štetnih organizama – poglavito najvažnijih bolesti: pepelnice i plamenjače! Vrlo je važno bilo suzbijati njihove primarne (nevidljive) zaraza do početka cvatnje, jer nakon pojave njihovih prvih znakovna sredinom mjeseca lipnja o.g. sekundarne zaraze u nezaštićenim vinogradima nije bilo moguće zaustaviti.
Stoga će na sam početak berbe grožđa u 2014. sezoni osim epohe dozrijevanja vinskih sorata i kategorije vina koja želimo proizvesti (vina iz normalnih ili kasnih berbi), zdravstveno stanje grožđa sigurno biti jedan od presudnih čimbenika!
Zbog velikih količina oborina u proteklih 30-tak dana, a stabilno razdoblje još nije najavljeno u narednim danima, moguće je po iskustvima iz ranijih sezone (npr. 2010.) očekivati pucanje bobica nekih sorata (npr. muškat, moslavac bijeli ili šipon, pinot sivi, neki klonovi rajnskog rizlinga i sauvignona i dr.), te početak razvoja kisele truleži (Acetobacter) (na sortama ranijeg dozrijevanja – npr. pinot sivi, muškat žuti i dr.), odnosno sive plijesni (Botrytis) (na sortama kasnijeg dozrijevanja – npr. moslavac bijeli ili šipon, rajnski rizling). Jače pucanje bobica grožđa smo bilježili u bujnijim nasadima i jače rodnosti (pojačane gnojidbe dušičnim gnojivima). Snažniji razvoj ovih tehnoloških bolesti grožđa također bilježimo u nasadima napadnutim pepelnicom, oštećenim tučom krajem zadnje dekade mjeseca srpnja o.g., kao i na položajima (sortama) gdje je grožđe jače napadnuto octenim mušicama.

Autor: mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr. 

Vinogradarska proizvodnja – regija primorska hrvatska

Vremenski uvjeti bili su izvanredni, česta kiša, tuča i pijavice. Zbog velikih količina oborina tijekom vegetacije bilo je dosta bolesti (pepelnica, plamenjača) u vinogradima. Ekstremne količine kiša pale su u nekim vinogorjima u drugoj dekadi lipnja i početkom kolovoza, a ponegdje i do 300 litara/m². Periodično je zabilježena i tuča (Zadar – Biograd, Pelješac), koja je ponegdje uzrokovala štete 90–100 % (dio vinogorja Drniš, vinogorje Konavle), često s jakim olujnim vjetrom. Osim toga, loše klimatske prilike dovele su do i velikih šteta od plamenjače.
Berba će kasniti za najmanje 15 dana i bit će manja za 10-70 % (vinogorja Zadarske županije, vinogorje Hvar, Split – Omiš, Vis, Neretva, neka vinogorja Dubrovačko-neretvanske županije) u odnosu na prošlu godinu. Kvaliteta grožđa je također znatno manja, grožđe jako truli, a peronospora je uništila lišće, tako da će i nakupljanje šećera biti upitno.

Autor: mr. sc. Višnja Šimunović, dipl. ing. agr.

Osvrt na stanje u ratarskim i povrtnim kulturama

Na području RH u ovoj godini ljetni mjeseci imali su iznad prosječne količine oborina. Na području BBŽ od početka ljeta (21.6.) do danas zabilježeno je preko 50 dana sa količinama koje se kreću i do 600 mm.
Ovakvo vrijeme više je bilo nego nepovoljno za sve poljoprivredne kulture.
Na pšenici smo ove godine imali izrazito jake napade hrđe (Puccinia striiformis), pepelnice (Blumeria graminis) i smeđe pjegavosti lista (Septoria tritici) i pljevica (Septoria nodorum), što se kod proizvođača koji nisu vršili pravovremene zaštite odrazilo na smanjenje prinosa. Pojava hrđe bila je također i na pšenoraži što je do ovih godina bilo vrlo rijetko. Ječam, siva pjegavost (Rhynchosporium secalis) i nešto ramularije (Ramularia collo-cygni). Tijekom srpnja najveći problem kod žitarica pokazao se u nemogućnosti pravovremenog izvođenja žetve. Svaki dan kašnjenja uz loše zdravstveno stanje još više smanjuje prinos i kvalitetu.
Kod soje u vlažnoj godini nešto jača pojava plamenjače (Peronospora manshurica), no najveći problem kod soje i kukuruza bit će nedostatak sunca te kasnije dozrijevanje biljaka (visoke vlage). Od štetnika na tim kulturama nisu primijećene značajno veće štete od uobičajenih tijekom proteklih godina.
Velike količine oborina izazvale su probleme na povrću. Kod većine vrsta javili su se veliki problemi sa bolestima, tako da je bilo potrebno provoditi velik broj tretiranja da bi se neki usjevi uopće održali. Izuzetno rana pojava plamenjače (Phytophthora infestans) na krumpiru (prva dekada svibnja) izazvala je uništenje usjeva na onim parcelama gdje nije izvršena pravovremena zaštita. Odmah nakon pojave na krumpirima ista bolest u vrlo jakom intenzitetu javile se na rajčici i to na onoj uzgajanoj na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Također visoke vlage uzrokovale su u zatvorenom prostoru i dosta jaku pojavu sive plijesni (Botrytis cinerea). Na krastavcima i tikvama bila je dosta prisutna pepelnica (Erysiphe cichoracearum). Na paprici uzgajanoj na otvorenom prostoru u ovoj godini na nekim lokacijama došlo je do jače pojave bakterioza (Xsantomonas spp).Osim toga velike količine kiša izazvale su sušenje korijena (vjerojatno uslijed nedostatka kisika ili fuzarioza) tako da je velik dio biljaka propao. Ostatak ploda paprike u ovakvo vlažnoj godini podliježe napadu truleži ploda, isto bakterijskoj. Slična situacija na grahu (bolesti bakterioze) Na kupusnjačama se također nalazi dosta simptoma bakterioza (Xanthomonas campestris) te koncentrične pjegavosti (Alternaria spp.). Na karfiolu se javlja truljenje glava. Kod češnjaka i luka bilo je također jak napad hrđa, a kod luka i obilne kiše izazvale su pojavu truleži lukovica. Takovo truljenje će se nastaviti i u skladištima. Problem će se javiti i na krumpiru koji dosta trune, a vremenske prilike ne dozvoljavaju vađenje (trulež može biti posljedica zaraženog gomolja od plamenjače, ali i Erwinie carotovore).
Tijekom cijele vegetacije od štetnika dosta problema radili su puževi čije suzbijanje otežava kišno vrijeme jer većina sredstava kojima se njihova populacija smanjuje vlaga smanjuje djelovanje (limacidi, vapno i sl.).
Također velik problem su bili korovi i njihovo stalno nicanje, te nemogućnost pravovremene i djelotvorne primjene herbicida.

Autor: Jadranka Berić dipl. ing. agr.

Preporuka ratarima

Stanje tla na većini oraničnih površina nije pogodno za obavljanje žetve/berbe/vađenja ratarskih kultura. Krmni usjevi i usjevi namijenjeni proizvodnji biomase (kukuruz za silažu, krmni sirak) sadrže veliku količinu vlage. Pričekati sa žetvom/berbom/siliranjem. Poljoprivredna mehanizacija i oprema za transport koja se koristi prilikom berbe na površinama natopljenima vodom narušava strukturu tla.
Jesensku berbu/žetvu obaviti samo na površinama koje se planiraju posijati ozimim strnim žitaricama. Na ostalim oranicama pričekati da stanje zasićenosti tla vodom bude takvo da se struktura tla narušava što manje – kasnija berba, žetva, vađenje šećerne repe.
Obradu i pripremu tla za sjetvu i sama sjetva ozimih strnih žitarica još uvijek se može provesti u optimalnim rokovima za sjetvu. Nužno je pratiti stanje tla i vremenske prilike. U kasnim rokovima sjetve izabrati sorte plastičnije u odnosu na rok sjetve, povećati normu sjetve i prilagoditi je stanju tla i kašnjenju roka obzirom na optimalni rok.
Gdje god je moguće sjetvu obaviti uz ostavljanje stalnih tragova.

Autor: mr. sc. Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr.