Događaji, Vijest

Svake godine, pa tako i ove, savjetovanje je započelo stručnim predavanjima.
Prvu temu, „Osvrt na proteklu vinogradarsku godinu i prikaz novih klonova“, prezentirao je dr. K. Pál. Suzenje ili plač vinove loze zapažen je ove godine 21. veljače, kretanje vinove loze 3. ožujka (prosječno je oko 10. ožujka), 21. ožujka krenulo je 70 %, a krajem ožujka 90 % vinove loze. Početak cvatnje bio je 25. svibnja, s trajanjem do 12. srpnja.
Ovu godinu okarakterizirale su iznimno velike količine oborina na početku godine (siječanj, veljača), ožujak je bio bez padavina, a od travnja kiša je konstantno pratila vinogradarsku godinu. Tijekom cijele vegetacijske godine nisu zabilježene temperature preko 30 oC, bilo je toplo, ali nije bilo previsokih temperatura zraka. Početkom kolovoza, točnije 3. kolovoza, za dva sata palo je 120 mm kiše, uz ledotuču u trajanju 5 minuta, što je znatno nanijelo štete na grozdovima (mehanička oštećenja i pucanje bobica) i trsovima. Rujan je započeo s kišom, 1. rujna palo je 51 mm kiše.
Berba ranih kultivara bila je 19. kolovoza, sa sljedećim sadržajem šećera: Bianka 12,5 %, Zengo 15 %, Zenit 18 %. Ranijih godina berba tih kultivara je bila oko 10. kolovoza.
Prisutni su potom upoznati s radom na selekciji. Nastavljena su istraživanja graševine SK54. Izvršena je sadnja u okolici Sremskih Karlovaca i Balatona i dobiveni su zadovoljavajući rezultati. Na tramincu P.13, klon izdvojen 2011., nastavlja se ispitivanje i očekuje se njegovo širenje. Osobitu pozornost i dalje zaslužuje klon cirfandli P.4, koji je prijavljen za priznavanje.
Budućnost vinogradarske proizvodnje su rezistentni kultivari, jer mnogi vinogradari ne shvaćaju ozbiljno zaštitu vinove loze od bolesti i štetnika, a i teži se ka smanjenju primjene pesticida. Podaci dobiveni iz Južnog Tirola govore o provođenju zaštite vinove loze 13 puta tijekom vegetacije, a neki kultivari tretirani su čak 18 puta ove godine, kako bi grožđe sačuvali od napada pepelnice.
Stolno grožđe na Institutu se manje istražuje. Besjemene sorte, koje u prosjeku imaju težinu bobica 4 do 4,5 grama, ove godine su težile 9 do 10 grama.
Dr. Anna Csikászné Krizsics govorila je o zaštiti vinove loze tijekom 2014. godine. Ovogodišnje teškoće mogu se usporediti s 2010. Nakon tople zime i sušne prethodne godine, očekivano se pojavio problem fitoplazme u vinogradu. Glavni krivci za pojavu fitoplazme su vektori, koji su determinirani u nasadima, a to su američki cvrčak (Scaphoideus titanus) i rogati cvrčak (Stictocephala bisonia). Uočena je pojava i medećeg cvrčka (Metcalfa pruinosa) na vinovoj lozi, koji uzrokuje simptome slične fitoplazmi. Prve ličinke američkog cvrčka pojavile su se 22. svibnja, a piljenje ličinki bilo je i u kolovozu. Na lokalitetima, gdje nije obavljena zaštita u lipnju, imago se pojavio 8. srpnja. Savjet: trsove sa simptomima fitoplazme označiti i u proljeće posebno rezati te obvezatno dezinficirati škare. Simptomi fitoplazme kod kultivara chardonnay i zweigelt javljaju se tek na kraju ljeta.
Najčešća tema ove godine, gdje god da se krenulo, bila je pepelnica. Krajem ožujka bilo je toplo vrijeme, loza je kretala i nastala je primarna infekcija, a prvi vidljivi simptomi pojavili su se krajem lipnja. Preporuka: ako padne 5 do 10 mm kiše treba raditi zaštitu sa sumporom u roku od 10 dana.
Kako se na pokušalištu Instituta nalazi 1500 sorti vinove loze, pravo čudo bi bilo kada se ne bi pojavila na nekoj sorti ili klonu bolest ili štetnik.
Sudionici savjetovanja imali su prigodu vidjeti različite varijante primjene sredstava za zaštitu, koje su se pokazale vrlo učinkovite.
Tvrtke Belchim i Sumi Agro su svoje pripravke primjenjivali kod sljedećih kultivara: bijeli pinot i rajnski rizling (7 tretiranja, prvo 5. svibnja kod porasta 20 do 50 cm i sedmo kod zatvaranja grozdova, 28. srpnja), graševina i sauvignon (8 tretiranja, prvo 29. travnja, kod porasta 10 do 20 cm i osmo 8. kolovoza, početak zriobe) te stolno grožđe (9 tretiranja, prvo 28. travnja, porast 10 do 20 cm i deveto 8. kolovoza).
Tvrtka Syngenta prezentirala je svoj program zaštite, koji je primijenjen u vinogradu na pokušalištu, kod sorte hárslevelű (sinonimi: lipovina, lindenblättriger, feuille de Tilleul, tokay), kultivar osjetljiv na sušu, niske temperature i botritis. Godina sadnje 1991., uzgojni oblik srednje visok kordonac, razmak sadnje 2,0 X 1,0 m, smjer redova istok – zapad. Ukupno je obavljeno 9 tretiranja (prvo 29. travnja, porast 20 do 25 cm i deveto 7. kolovoza, početak zriobe).
Nakon svih izlaganja sudionici su imali prigodu kušati izložene primjerke grožđa navedenih kultivara i klonova, kao i rezistentnih kultivara, koji se uzgajaju na Institutu u svrhu ispitivanja i širenja u vinogradarskim područjima.
Savjetovanje je završeno u vinskom podrumu Instituta kušanjem vina.

Ruža Skenderović, dipl. ing. agr.
Judita Gerber, mag. ing. agr.