Vijest, Vinogradarstvo

Razlog tome su izuzetno loše klimatske prilike, koje su vladale takoreći od početka vegetacijske godine. Česta i dugotrajna kišna razdoblja doprinijela su vrlo jakom i konstantnoj pojavi bolesti u vinogradima, što je zahtijevalo kvalitetnu i ustrajnu zaštitu.
Naime, situacija do druge polovice lipnja je bila zaista obećavajuća i čak zadovoljavajuća, s obzirom na klimatske uvjete. Ali, dva kišna razdoblja, od 16. do 19. te od 25. do 26. lipnja prouzročila su značajne štete na grožđu od plamenjače u pojedinim vinogradima. Očito je kod tih vinogradara, poslije dva mjeseca mukotrpne „borbe“ (najprimjereniji izraz za ovogodišnji intenzitet provođenja zaštite) popustila koncentracija, što je očito dovelo do krivih procjena u daljnjem provođenju zaštite. Jedna od njih je tradicionalno, odnosno iskustveno uvjerenje da opasnost od plamenjače za grožđe prestaje dolaskom blagdana Svetog Ante (13. lipanj). To se čak i može reći za normalne prosječne godine.

Međutim, ovogodišnji vremenski uvjeti, jaka pojava bolesti od početka sezone te kašnjenje vegetacijskih fenofaza za 10-15 dana, ukazivali su na to da se na tako što nije smjelo pouzdati već se i dalje trebalo držati kraćih rokova zaštite i uporabe najboljih fungicida u kontroli bolesti. Jednostavno rečeno, s jedne strane je Sv. Ante okasnio, a s druge se strane trebalo cijelu sezonu konstantno „tući s najtežom artiljerijom“ protiv bolesti vinove loze.
Zavisno od navedenog ponašanja u zaštiti, mogu se naći vinogradi u rasponu od besprijekornog, preko onih s manjom i umjerenom štetom pa do onih vinograda, gdje je berba već praktično obavljena. U prilog svemu rečenom ide podatak da se zaštita sorata ranijeg dozrijevanja (kraj kolovoza, početak rujna), kao što su pošip, chardonay, merlot, syrah, vranac, zinfandel, nikad nije na tim vinogorjima produžila do sadašnjeg datuma kao ove godine.
Osim toga, kao da ovogodišnje nevolje po vinogradare nisu bile dostatne pa je prošle srijede, 30. srpnja, dobar dio Dubrovačkog kraja zahvatilo olujno nevrijeme, ponegdje praćeno s tučom. Najlošija situacija bila je u Konavlima, gdje su zabilježeni jaki udari olujnog vjetra, a na dva mjesta i pijavica. Tako su u mjestima Komaji, Pridvorje i Mihanići zabilježene značajne štete od te vremenske nepogode, u vidu pucanja betonskih stupova i urušavanja armature vinograda. U pogođenim vinogradima se to događalo na jednom ili par redova vinove loze, koji su bili prvi na udaru vjetra.
Ipak, ono što se dogodilo u vinogradu OPG-a Jaka Caputa iz Pridvorja zaista djeluje nestvarno. Kompletni vinograd, 16 redova sorte maraština, na 4000 m², je povaljano kao da je vjetar slagao domino kockice od njih. Doista nevjerojatan prizor. Pored toga, kako je već rečeno, tuča je potom „izbombardirala“ grožđe na povaljenim čokotima. Stoga se može s pravom reći kako će konavoski vinogradari dugo pamtiti po mnogo čemu lošem ovu vinogradarsku godinu.

      Slike 3. i 4. „Pokošen“ vinograd OPG-a Jake Caputa iz Pridvorja

Slijedom navedenoga, proglašena je elementarna nepogoda za područje Općine Konavle, zbog olujnog nevremena praćenog tučom koje je tog 30. srpnja prouzročila velike štete na vinogradima, voćnjacima i poljoprivrednim povrtlarskim kulturama.
S druge pak strane, prema vijestima koje dolaze s Pelješca, čini se da je situacija na Dubrovačkom području „odlična“ u usporedbi s vinogradima na tom poluotoku. Plamenjača je doslovno napravila “masakr“ po tamošnjim vinogradima.
Na kraju se može rekapitulirati sljedeće: ovogodišnja vegetacijska godina je zaista bila izazov vinogradarima u pogledu zaštite. Terenski obilazak vinograda pokazao je da su se maksimalno trebali poštivati svi postulati pravilne zaštite, kako u pogledu rokova i kvalitete tretiranja, tako i kod izbora fungicida. Osim toga, ova godina je potvrdila kako zaštita vinograda nije neki recept na papiru nego živi proces, koji traži cijelo sezonsko praćenje situacije u vinogradu, promišljanje o njoj te primjenu stečenih znanja i iskustava.
Oni vinogradari, koji su se tako ponašali, imaju vrlo dobre ili čak odlične rezultate. S druge pak strane, vinogradari, koji su ustrajali u provođenju nekih svojih prijašnjih šablona i navika u zaštiti, sigurno su imali značajne probleme u održavanju kakve takve zadovoljavajuće situacije u vinogradima te traženje opravdanja za to izvan navedenog zasigurno pada u vodu.

Marijo Car, dipl. ing. agr.,
viši stručni savjetnik,