Osvrt, Vijest

Foto:V. Lesjak – radna atmosfera na konferenciji 

Tako je dr. S. Pavičić Žeželj naglasila značaj meda u prehrani djece vrtićke dobi. Podsjetila je na mnoga blagotvorna svojstva meda te na ugljikohidrate kao najvažnije sastojke meda, dozvoljeni sadržaj vode u medu te na polifenole i minerale u medu. Izvijestila je prisutne da se u jelovnicima djece predškolske dobi u PGŽ med nudi kao jedan od doručaka te ga se preporuča koristiti kao sladilo jer ima više prednosti od šećera. Uvrštavanjem meda u organiziranu prehranu djece kao i edukacijom roditelja pokušava se povećati svijest ljudi o važnosti potrošnje meda.

O važnosti meda i pčelinjih proizvoda u očuvanju oralnog zdravlja govorio je dr. sc. D. Bakarčić s Klinike za dentalnu medicinu KBC Rijeka. U svom zaključku je kazao da pčelinji proizvodi (med i propolis) imaju svoje mjesto u očuvanju oralnog zdravlja, ali njihova primjena ne smije biti nekritična te se treba držati određenih pravila. Nužni su savjeti s osobnim liječnikom te stomatologom.

Ivan Bračić iz tvrtke PIP d.o.o. iz Pisarovine je upozorio na stvaran sastav proizvoda iz programa apiterapije koji se danas nudi u RH. Primjerice, standardizacija propolisa odnosno djelatne tvari u propolisu, a time i pripravaka na bazi propolisa je važan korak u izgradnji sustava kontrole te grupe proizvoda. Cilj je ujednačavanje kvalitete pčelinjih proizvoda i pripravaka na osnovi pčelinjih proizvoda, zaštite potrošača te borbe protiv nelojalne konkurencije.

O europskim standardima u provedbi senzorske analize meda govorio je dr. sc. D. Lušić. Kazao je da u proizvodnji i marketingu različitih vrsta meda, ocjena njihovih organoleptičkih svojstava ima značajnu ulogu. Ona doprinosi definiranju ukupnih svojstva meda ili se koristi za potvrdu označenog podrijetla meda. Također , pregledom stanja i trendova u kontroli i ocjeni kakvoće pčelinjih proizvoda utvrđena je potreba za jasnom kvalifikacijom senzorskih ocjenjivača meda.

O radu i odnosima s državnim institucijama, trenutnim pčelarskim programima i njihovom borbom protiv patvorina u pčelarskoj proizvodnji izvijestili su predstavnici Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) te Čebelarske zveze Slovenije (ČZS). Svi su istakli važnost regionalne suradnje u kontroli i suzbijanju bolesti pčela te u sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda. Predstavnici HPS-a i ČZS-a su objasnili svoje matične nacionalne pčelarske programe i oblike potpore dok je predsjednik SPOS-a objasnio kako su srpski pčelari dobili projekt „Rijeka meda“ putem kojeg će primarni proizvođači dobivati veću otkupnu cijenu, a srpski potrošač garanciju da je med ispravan.

Iz Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu stigao je dr. Z. Marijanović koji je prisutne upoznao s inovativnim tehnikama karakterizacije hrvatskih vrsta meda. Naime, fizikalno-kemijski parametri za praćenje kvalitete meda (električna vodljivost, boja, sadržaj vode, sadržaj prolina, pH, sadržaj HMF-a, aktivnost enzima i sastav šećera) mogu ukazivati na uniflornost meda i geografsko podrijetlo. Prednost ovog načina utvrđivanja botaničkog podrijetla meda predstavlja uštedu u vremenu i financijama, potrebnih za izvođenje dodatnih kemijskih analiza. Primjerice nektarni med i med medljikovac se razlikuju u sastavu flavonoida i isparljivih spojeva,a analiziraju se pomoću tekućinske i plinske kromatografije (HPLC-DAD i GC-FID/MS). Određivanje isparljivih spojeva je zahtjevna metoda koja se još usavršava, a može pokazivati različiti stupanj selektivnosti i učinkovitosti.

Tim stručnjaka s kemijskog fakulteta iz Beograda, predvođeni prof. Tešićem i dr. Milojković-Opesnicom prezentirali su rad o propolisu. Naime, u kemijskom smislu propolis je veoma složena smjesa velikog broja tvari, uglavnom smola, voskova te isparljivih. Kemijski sastav propolisa varira ovisno o vrsti pčela, geografskih, klimatskih i biljnih izvora. Prema botaničkom i geografskom podrijetlu razlikuju razlikuje se sedam vrsta propolisa pri čemu je za područje Europe, Azije i Sjev. Amerike karakterističan propolis topola tipa čiji je glavni izvor Populus vrsta (toplola). Tako su u svom radu iz 52 uzorka proplisa iz Srbije i jednog uzorka iz Hrvatske utvrdili postojanje dva varijeteta europskog propolisa – narančasti i plavi. Također, utvrdili su da su najvažniji čimbenici za razlikovanje spomenutih tipova propolisa flavonoidi galangin, krizin i pinocembrin.

Foto: V. Lesjak – dio sudionika 4. konferencije u Opatiji

U zaključcima s konferencije naglašena je potreba daljnje suradnja domaćih i inozemnih dionika u proizvodnji meda. Posebice se to odnosi na pčelare kao primarne proizvođače i otkupljivače meda koji moraju provoditi smjernice Dobre pčelarske prakse u procesu proizvodnje pčelinjih proizvoda te obrade, punjenja i pakovanja istih. Uloga doktora veterinarske medicine te provođenje smjernica Dobre veterinarske prakse u pčelinjaku sa stanovišta izbora veterinarsko-medicinskog proizvoda u borbi protiv bolesti pčela je veoma bitna kako bi se izbjegle moguće rezidue kemoterapeutika u pčelinjim proizvodima. Također, uloga sanitarnih inspektora je potrebna kao i određene promjene u zakonskoj regulativi koje bi olakšale prisutnost i prepoznatljivost pčelinjih proizvoda na tržištu.

Zlatko Tomljanović, dr. med. vet.
viši stručni savjetnik za pčelarstvo