Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Premda je zima bila iznadprosječno topla, sa prosječnom mjesečnom temperaturom zraka tijekom mjeseca siječnja o.g. većom od mnogogodišnjeg prosjeka za skoro +4°C, nešto niže temperature zraka zabilježene su krajem mjeseca studenog i početkom mjeseca prosinca protekle 2013. sezone.

Tablica 1. Podaci o najnižim temperaturama zraka koje su zabilježene u zadnjoj dekadi studenog i prvoj dekadi prosinca 2013. godine:

Budući su u istom razdoblju (krajem zadnje dekade studenog i tijekom prve dekade mjeseca prosinca protekle 2013.) zabilježene i najviše dnevne temperature zraka u rasponu od +6,8° do +8°C moguće su zbog ovih toplinskih razlika štete od smrzavanja izdanaka kupina. Isto valja provjeriti nakon početka vegetacije kupina.

Veća količina oborina u vrijeme intenzivnog porasta izdanaka, odnosno nakon berbe kupina tijekom proteklih sezona pogodovala je jačem potencijalu bolesti u samoniklim i plantažnim nasadima kupina na području cijele sjeverozapadne regije. Pred početak intenzivnog rasta mladih izdanaka potrebno obaviti obavezne mjere biljne higijene da patoloških poremećaja u ovoj proizvodnoj godini bude što manje.

U zimskoj rezidbi kupina dominantne sorte bez bodlji thornefree odstranjuju se dvogodišnji i svi prekobrojni prošlogodišnji izdanci. Poželjno je i preporučljivo po grmu ostavljati 2-3 izdanka dobre kondicije i zdravstvene ispravnosti. Dominantna gljivična oboljenja u plantažnim nasadima kupina u Međimurju su patološko sušenje izdanaka kupina (Didymdella, Septocyta), žuta hrđa (Kuehneola) i siva plijesan plodova kupina (Botrytis). Potencijalno su najopasniji uzročnici prijevremenog sušenja i propadanja rodnih izdanaka kupina.

Bolest se krajem zime prepoznaje po tipičnim znakovima koji podsjećaju na crnu pjegavost vinove loze. Takve izdanke obavezno odstraniti iz nasada, a prije početka vegetacije obavezno ih spaliti. Ostale bolesti se održavaju na nasadima kupina u latentnom ili skrivenom stadiju. Krajem zime se na izdancima mogu primijetiti zadebljala mjesta kao posljedica napada kupinove mušice. Također ih preporučujemo odstraniti. U narednom razdoblju (odnosno do kraja mjeseca ožujka), a nakon obavljene zimske rezidbe preporučujemo za mirnih dana obaviti prvu preventivnu zaštitu nasada kupina (npr. bakarni oksid). Utrošiti barem 800 litara škropiva/ha.

Tablica 2. Sredstva za zaštitu bilja dopuštena za primjenu u kupini i malini, a temeljem kojih valja planirati mjere usmjereno suzbijanje štetnih organizama:

*K=OVP (karenca je ograničena vremenom primjene. Naime, ovi pripravci se smiju koristiti samo do kraja ožujka – npr. fluazinam i/ili do početka cvatnje kupina i malina i ponovno nakon završetka berbe plodova – M-metalaksil!)

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti, a novije smjernice za integriranu proizvodnju malina u našoj zemlji pritom dopušta primjenu bakrenog oksida (npr. Nordox 75 WG). U našoj zemlji za suzbijanje bolesti izdanaka i lišća kupina (malina) ima samo tebukonazol (Folicur 250 EW) i mankozeb u pripravku Ridomil Gold MZ Pepite (u kombinaciji s metalaksilom-M je registriran za suzbijanje plamenjače kupina i malina). Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina u našoj je zemlji dopuštena primjena samo ciprodinila & fludioksonila (Switch WG) (uz karencu 10 dana), pirimetanil (u malini) (Pyrus SC)(uz karencu 3 dana) i/ili fenheksamida (Teldor 500 SC) (uz karencu 7 dana). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine (u nasadima s jačim potencijalom bolesti zaštitu bi trebalo ponoviti nakon svakih 40-60 mm oborina!).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr