Međimurska, Preporuka, Voćarstvo i maslinarstvo

Popisom poljoprivrede Državni zavod za statistiku je na području naše najsjevernije hrvatske županije potvrdio da čak 89,52 % od ukupnog broja bresaka i nektarina evidentirano u manjim mješovitim voćnjacima uz okućnice ili vikendice. Slično je i sa ostalim koštičavim voćnim vrstama (npr. marelice, trešnje, višnje). Dnevnim uputama Prognozne službe za zaštitu bilja od 26. veljače o.g. upozoravali smo na potrebu zimske rezidbe i provođenja tzv. "plavog prskanja", odnosno primjenu bakarnih fungicida tijekom bubrenje pupova u koštičavim voćnim vrstama. To je naročito važno radi preventivne zaštite bresaka i nektarina protiv kovrčavosti lišća.

Protekli zimski mjeseci su bili iznadprosječno topli, npr. u okolici Čakovca na lokalitetu Belica prosječna mjesečna temperatura zraka u siječnju 2014. je iznosila +4,0°C (višegodišnji prosjek +0,1°C), a tijekom veljače 2014. je iznosila čak +4,7°C (višegodišnji prosjek +0,7°C). U zadnjem tjednu mjeseca veljače, odnosno protekli tjedan najviše su temperature zraka bile veće od +15°C, a početkom ožujka (odnosno proteklog vikenda) dosezale su vrijednost +13,5°C.

Zbog takvih uvjeta kod nekih koštičavih voćnih vrsta, npr. bresaka, nektarina i marelica, stadij bubrenja i otvaranja pupova traje već nekih 10-tak dana, pa su u uvjetima dugotrajnog zadržavanja vlage i uz niže temperature zraka moguće primarne zaraze nekim uzročnicima biljnih bolesti. Među njima posebno ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans) i monilijsku palež cvijeta i izdanaka marelica (Monilinia laxa). Na ranim sortama marelica na nekim je lokalitetima već nekoliko dana vidljiv stadij pojave roza vrhova cvjetnih pupova, odnosno na nekim stablima na zaštićenim mjestima uz okućnice započelo je otvaranje prvih cvjetova. Osim potencijalnih šteta od niskih jutarnjih temperatura, palež cvijeta i izdanaka je kod marelica mnogo opasnija nego kod drugih koštičavih vrsta. Ako se bolest javlja više godina uzastopno, postupno može zahvatiti veliki dio krošnje, pa se osuše cijela stabla. Infekcija cvjetova marelica može uz dovoljno vlage nastupiti i prije njihova otvaranja.

Ako su pupovi nabubrili, a još nisu otvoreni, moguće je na nekim koštičavim voćnim vrstama (npr. šljivama, trešnjama) još uvijek koristiti neki od dopuštenih bakarnih fungicida (prema uputi od 26. veljače o.g.).

Meteorolozi tijekom današnjeg i sutrašnjeg dana najavljuju oborine, što u rasponu temperatura od +4° do +10°C može pogodovati jačim primarnim zarazama uzročnicima spomenutih bolesti na nezaštićenim voćkama (Taphrina, Monilinia)!

Na ranim sortama marelica gdje se već iz zimskih cvjetnih pupova pojavljuju roza vrhovi preporučujemo u narednom razdoblju koristiti isključivo organske fungicide. U našoj zemlji dopuštenje za suzbijanje šupljikavosti lišća koštičavog voća (Stigmina carpophilla) imaju pripravci na osnovi kaptana, a istovremeno umanjuju zarazu monilijom, npr. Captan 50 ili Merpan 50 ili Stoper WP (0,3 %). Moguće je početkom cvatnje na marelicama planirati specifične pripravke protiv paleži cvjetnih organa (Monilinia laxa): npr. Chorus 50 WG (0,05 %) ili Nativo WG (0,02-0,03 %) ili Signum DF (0,075 %) ili Switch (0,06 %).

Pupoljci marelice u otvaranju i pojavi prvih latica podnose niske temperature -1,1° do -5,5°C, što ovisi o više čimbenika. Ukoliko će meteorolozi tijekom cvatnje voćaka najavljivati takve negativne vrijednosti, očekujemo štete od smrzavanja. Stoga valja planirati i zaštitu voćaka od niskih temperatura, pa se organskim fungicidima mogu dodavati i mineralna gnojiva sa naglašenim sadržajem cinka, fosfora i kalija, što uz aminokiseline može umanjiti negativan utjecaj niskih temperatura. Moguće je koristiti i biološke pripravke na osnovi bakterija (npr. Thiobacillus, Acidobacillus) i minerala, čime se postiže da biljke same proizvedu "antifrost" aminokiseline i proteine.

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr