Obavijest, Vijest

Od predloženih mjera tri su mjere ušle u program potpora pa je, shodno tome, Ministarstvo poljoprivrede donijelo pravilnike, kojima se propisuju uvjeti i načini provedbe tih mjera. Slijede osnovne informacije o mjeri restrukturiranja i konverzije (zamjene) vinograda. Za detaljnije pak informacije zainteresirani korisnici će trebati proučiti istoimeni Pravilnik objavljen u Narodnim novinama br. 146/13. Ta mjera tim više dobiva na značaju, kada se zna da u RH postoji dobar dio starih vinograda na usitnjenim površinama te često sa sortimentom neadekvatnim današnjim potrebama tržišta. Ulaskom u EU nastupila je zabrana sadnje novih vinograda u Hrvatskoj.

Prvi pojmovi, koje treba pojasniti, su restrukturiranje i/ili konverzija vinograda. Ti pojmovi predstavljaju provođenje niza agrotehničkih i pomotehničkih mjera unutar postoječih vinogardarskih površina, s ciljem unapređenja proizvodnje i poboljšavanja kakvoće. U tom smislu prihvatljive su aktivnosti zamjene sorte (uključuje i navrtanje), premještanje vinograda te poboljšavanje vinogradarskih tehnika.

Konkretno, zamjena sorte znači krčenje starog vinograda te na istoj površini sadnja novog (restrukturiranog) nasada. Premještanje vinograda, pak, podrazumjeva podizanje drugog nasada u ekvivalentnoj površini postojećeg vinograda, koji će se iskrčiti najkasnije u roku od tri godine (prema Pravilniku o vinogradarskom registru). Što se tiče aktivnosti poboljšavanja vinogradarskih tehnika, one obuhvaćaju promjenu nagiba/razine vinograda, izgradnju antierozijskih drenaža u vinogradu, izgradnju terasa i zidova, izmjenu i postavljanje armature te instaliranje sustava navodnjavanja. Potencijalni korisnik potpore, koji poduzima te navedene investicijske aktivnosti, iste prezentira kroz projekt. Projekt u sebi treba sadržavati prihvatljive i neprihvatljive troškove u smislu potpore, ali je važno naglasiti da svi oni bitni, esencijalni troškovi vezani za konkretnu aktivnost spadaju u prihvatljive troškove, npr. kompletno krčenje vinograda, kompletna priprema terena za podizanje novog vinograda, kompletni materijalni troškovi cijepova i armature ili ako se radi o prenavrtanju, onda troškove istog itd. Svi ostali troškovi, kao što su zaštitni sustavi od divljači, ptica ili tuče, vjetrobranski pojasevi, izgradanja puteva, kupnja poljoprivrednih vozila, bankovni i administrativni troškovi i sl., spadaju u neprihvatljive.

Potencijalni korisnici navedene mjere mogu biti proizvođači upisani u Vinogradarski registar. Razina potpore je 50 % od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova, s tim da je propisan maksimalni iznos po hektaru za pojedinu aktivnost, npr. maksimalni iznos za aktivnost zamjena sorte i premještanje vinograda se kreće od 16.000 do 22.000 EUR/ha, zavisno od nagiba restrukturiranog vinograda ili kod izgradnje terasa i zidova ona iznosi od 10.000 do 24.000 EUR/ha, također zavisno od nagiba terena. Što se tiče maksimalnog iznosa novčanih sredstava potpore po projektu, on iznosi 750.000 EUR, što znači da ukupna vrijednost projekta može ići do 1.500.000 EUR-a.

Proizvođači mogu konkurirati za navedene potpore isključivo putem Natječaja, kojeg raspisuje Agencija za plaćanje u poljoprivredi (APPRRR), a koji se objavljuje u Narodnim novinama te na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Prijava na natječaj obuhvaća propisanu dokumentaciju, među kojom je i skraćeni plan projekta, kojim se dokazuje potreba vršenja neke od investicijskih aktivnosti ili više njih. U slučaju prijave većeg broja pravovaljanih projekata, čiji su iznosi za potporama viši od predviđenih sredstava za tu mjeru, vršiti će se rangiranje projekata prema određenim kriterijima. Također treba spomenuti kako se kod korištenja tih potpora javlja mogućnost korištenja predujma, koji može iznositi najviše 20 % od odobrenih sredstava.

Nacionalni program pomoći sektoru vina osmišljen je za razdoblje od 2014. do 2018., pri čemu se predviđa kako bi se u tom razdoblju restrukturiralo oko 3.000 ha vinograda, što čini oko 15 % današnjeg aktivnog potencijala vinogradarske proizvodnje u RH.  

Marijo Car, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik