Savjet, Stočarstvo

Poljoprivredna gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom ulaze u razdoblje godine kada je iznošenje stajskog gnoja na poljoprivredne površine otežano kako iz praktičnih razloga zbog loših vremenskih uvjeta (tla zasićena vodom) tako i zbog zakonskih ograničenja koja jasno definiraju način i vrijeme primjene stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama.  

Tlo zasićeno vodom (Foto: Janica Matokanović)

Pristupanjem RH Hrvatske Europskoj uniji na snagu je stupio Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog porijekla (NN:15/2013) kojim se jasno definira skladištenje i zbrinjavanje stajskog gnoja, način primjene ali i prijelazna razdoblja koja ovise o veličini gospodarstva.

Prije donošenja ovog pravilnika Vlada RH donijela je Odluku o određivanju ranjivih područja u RH (NN:130/2012) kojom se definiraju područja u RH kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju u smislu zaštite voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Stupanjem na snagu Pravilnika o sadržaju akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN:7/2013) prestao je važiti Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN:56/2008).

KOJA SU PODRUČJA DEFINIRANA KAO RANJIVA? 

Područja ranjiva na nitrate nalaze se većim djelom u Istarskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji kao i samom gradu Zagrebu, dok se manjim djelom u toj skupini nalaze i općine iz Krapinsko-Zagorske, Primorsko-Goranske, Sisačko-Moslavačke i Vukovarsko-Srijemske županije. Cjeloviti popis općina koje se nalaze u toj skupini može se naći u prije spomenutoj odluci.

Svi postupci primjene i skladištenja stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice koji su propisani akcijskim programom obvezujući su za poljoprivredna gospodarstva koja imaju poljoprivredne površine ili objekte unutar područja ranjivih na nitrate dok se za sva ostala gospodarstva uvjeti i mjere iz tog programa smatraju preporukom.

KOJI SU NAJVAŽNIJI UVJETI I MJERE IZ TOG PRAVILNIKA?

• Od 15. studenog pa sve do 15. veljače započelo je razdoblje zabranjenog gnojenja gnojovkom i gnojnicom na poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov.
• Od 1. svibnja pa do 1. rujna zabranjeno je gnojenje gnojnicom i gnojovkom bez unošenja u tlo
• Zabranjena je primjena gnojiva na tlima zasićenim vodom, prekrivenima snijegom,zamrznutim i poplavljenim tlima
• Zabranjena je također upotreba gnojiva u blizini vodotoka kao i na površinama s nagibom većim od 10 % na udaljenosti od 10m od ruba korita vodotoka
• Obvezna je kemijska analiza tla s najmanje jedne četvrtine poljoprivrednih površina gospodarstva
• Obvezna je evidencija korištenja gnojiva na gospodarstvu (izgled obrasca nalazi se u samom akcijskom programu)
• Određena je maksimalna količina pojedine vrste stajskog gnoja koja se može primijeniti na poljoprivrednoj površini (Tablica 3. Dodatka 1. Akcijskog programa)
• Definiran je način skladištenja stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice kao i veličina spremnika ovisno o vrsti domaće životinje kako bi se mogao skladištiti dovoljno dugo vremensko razdoblje (Tablica 4. Dodatka 1. Akcijskog programa)

Gospodarstva koja nemaju dovoljno površina za zbrinjavanje stajskog gnoja mogu višak gnoja koristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina drugog vlasnika ili za preradu u bioplin, kompost, supstrat za što moraju imati pismene dokaze.