Zaštita stoke od zvijeri
Stočari, osobito u brdsko planinskim krajevima imaju ogromne probleme s velikim zvijerima koje im kolju i ranjavaju stoku. Danas se tradicionalna zaštita od zvijeri ne provodi te su poljoprivredna gospodarstva unutar staništa velikih zvijeri podložna čestim napadima koji za posljedicu imaju velike ekonomske štete i porast negativnih stavova ruralnog stanovništva prema velikim zvijerima. Na području Hrvatske najčešći su predatori vuk, medvjed i ris te u novije vrijeme čagljevi i psi lutalice.
Rasprostranjenost vuka u Hrvatskoj u 2011. godini[1]
Medvjed u Hrvatskoj[2]
U Hrvatskoj je razrađen sustav nadoknade štete što su je prouzročile divlje životinje. Prema Zakonu o lovstvu, štetu koju su prouzročile lovne vrste nadoknađuje ovlaštenik. Štetu što su je pak počinile zaštićene životinje nadoknađuje Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, nakon uviđaja i procijene ovlaštenog vještaka. Vještak je dužan izvršiti očevid u roku od tri dana. Držaoci stoke su dužni poduzeti preventivne mjere zaštite od napada uz što je vezana i visina isplate štete. Ako se utvrdi da stoka nije prikladno čuvana, iznos štete se umanjuje za 40 %. U područjima gdje se pojavljuju predatori stoka mora noću boraviti zatvorena u toru, štali ili električnoj ogradi, a danju je na paši mora čuvati jedan ili više pastira sa psima čuvarima ili pastirskim psima. Broj pasa ovisi o veličini stada. Napadima predatora osobito su podložne ženke tijekom poroda i mladunčad te se stoga preporuča plotkinje prije poroda izdvojiti nekoliko dana u sigurne prostore. Dođe li ipak do poroda na paši, posteljice i ostatke krvi treba ukloniti kako svojim mirisom ne bi privlačili zvijeri.
[2]Izvor:http://www.minkulture.hr/userdocsimages/priroda/Prijedlog%20Plana%20gospodarenja%20medvjedom.pdf 22.12.2011.
Vještak je dužan u roku tri dana izvršiti očevid na stradalim grlima (Foto: Ana Grgas)
Govedo stradalo od vuka (Foto: Ana Grgas)
Električne ograde u zaštiti od predatora
Električne ograde koje se u poljoprivredi koriste kao sredstvo za kontrolu stoke i zaštitu poljoprivrednih površina mogu biti vrlo učinkovite u zaštiti od divljih zvijeri i pasa lutalica. Ako je prostor potrebno ograditi na duže vremensko razdoblje postavljaju se fiksne električne ograde. Za njihovo postavljanje obično se koriste drveni stupovi i puna metalna žica. U slučaju da se stoka često seli, koriste se mobilne ograde koje se lako postavljaju korištenjem plastičnih stupova ili metalnih šipki. Kao vodič se koristi mreža od savitljive žice. Ovisno o vrsti visina ograda je od 105 do 160 cm. Stručnjaci preporučaju kružni oblik ograda kako bi se izbjeglo grupiranje životinja u kutovima i međusobno gaženje i gušenje uspaničenih jedinki.
Shema postavljanja mrežne električne ograde (Crtež: Ivan Jukić)
Da bi se izbjeglo grupno zbijanje životinja u kutovima i njihovo međusobno povređivanje prilikom panike izazvane pojavom predatora, preporučaju se kružne ograde (Crtež: Ivan Jukić)
Generator za proizvodnju struje u električnoj ogradi mora biti to snažniji što je ograda duža. Da bi se predatori odvratili od stoke preporuča se napon struje od 5.000-10.000 V. Ako se generator ne može priključiti na 220 V, kao izvor napajanja najekonomičnije je koristiti akumulator od 12 V ili solarnu ploču.
Prilikom postavljanja električne ograde treba izbjegavati preveliku udaljenost između donjeg vodiča i tla. Prostor uz ogradu treba održavati čistim od vegetacije kako se struja ne bi gubila u tlo. Ograda i vrata ograde moraju stalno biti pod naponom kako je stoka ili predatori ne bi oštetili. Redovito treba provjeravati uzemljenje. Na sušnom terenu preporuča se mjesto uzemljenja zaliti vodom.
Pas čuvar stada
Pas čuvar je odrastao uz stado, uvijek je uz njega i štiti ga od predatora. Obično je to miran pas koji ne remeti svakodnevne aktivnosti stada, ali će reagirati u neobičnim situacijama i na svakog stranca koji se približava stoci. Budući da je odrastao uz stado i s njime se socijalizirao, nije mu potreban nikakav trening. U čuvanju stada potpuno je samostalan, bez prisutnosti ili nadgledanja pastira. Pas čuvar nije ovčarski pas koji radi na zapovijed pastira. Pas čuvar se prema stoci ponaša druželjubivo i zaštitnički. Vrlo je važno stoku priviknuti na njegovu prisutnost. Već štene od 2 mjeseca treba smjestiti među stado gdje ostaje za stalno uz izbjegavanje nepotrebnih kontakata s čovjekom i drugim psima. Nakon razdoblja socijalizacije, ne kraćeg od dva tjedna, štene može ići na pašu sa stadom. Na pašnjake gdje postoji opasnost od predatora psa se pušta nakon fizičkog sazrijevanja u dobi od 6 do 8 mjeseci. Kod prosječnog psa zrelost nastupa u dobi između jedne i pol do tri godine iako se fizički može razvijati i nakon četiri godine. Manje pasmine sazrijevaju ranije a velike pasmine kasnije.
Psa se ne smije zatvarati u skučeni tor ili štalu sa stadom ali mora biti smješten što bliže boravištu stada. Svakom psu čuvaru stada treba osigurati dobru cijelo životnu skrb, uključujući hranu, cijepljenja, čišćenja od parazita, dovoljno vremena za odmaranje, ljeti hladovinu a zimi zaklon od vjetra.
Psi čuvari stada na području Bukovice (Foto: Ana Grgas)
Zbog stoljetnog prilagođavanja ulozi zaštitnika stoke, i agroekološkim uvjetima, tornjaci su u Hrvatskoj, uz ostale pse čuvare stada, najprimjerenija pasmina. Za stado srednje veličine (50-100 jedinki) preporučaju se najmanje dva psa koja se međusobno upotpunjuju i imaju više samopouzdanja. Za velika stada preporuča se u čuvanje uključiti više uigranih pasa. Također se preporuča najprije uvesti jednog psa a drugog kad se prvi udomaćio, čime postaje uzor mlađem psu.
Korištenjem primjerenih električnih ograda, pasa čuvara stada, zatvaranjem goveda preko noći u zaštićene torove i staje te stalnim dnevnim nadzorom stada, štete od predatora bit će znatno umanjene.
Ovlaštene sudske vještake potražite na adresi:
0 komentara
Napišite komentar