Međimurska, Preporuka, Ratarstvo i ostalo

U prva tri mjeseca 2013. godine umjesto ukupno prosječnih 99 mm u središnjem je dijelu Međimurja (lokalitet Belica) zabilježeno 191,6 mm oborina, što je čak 600 % više nego u istom razdoblju protekle 2012. sezone (kada je izmjereno samo 32,4 mm)! Zbog takvih će uvjeta početak sadnje krumpira sigurno u sezoni 2013. kasniti u odnosu na proteklu godinu 30-tak ili više dana. Tijekom posljednje dvije sezone su zabilježene na pojedinim parcelama i sortama značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša i ličinkama klisnjaka ili "žičnjacima", a prije same sadnje vlaja planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje.

Zbog usklađivanja hrvatskih propisa u području sredstava za zaštitu bilja s pravnom stečevinom Europske unije od polovice 2007. godine Ministarstvo poljoprivrede je započelo ukidanjem prvih registracija sredstava koja su sadržavala aktivne tvari koje nisu uvrštene na Aneks I Direktive Vijeća 91/414/EEC. Među njima su i neke djelatne tvari koje su početkom novog milenija pokazivale najbolju učinkovitost na zemljišne štetnike u usjevima krumpira – npr. karbofuran (Geocid G-5) i foksim (Volaton G-5).

Sa danom 1.1. 2013. prestaje važiti dozvola nekim pripravcima na osnovi klorpirifos-etila (Dursban G-7.5, Finish G-7.5; Finish E 48 EC, Callifos 48 EC), a prodaja zaliha je dozvoljena do 1.7. 2013., odnosno maloprodaja i upotreba dopušteni su do 1.7. 2014. godine. Zbog potencijalne opasnosti i "problema" prilikom sjetve sjemena kukuruza zaštićenog insekticidima protiv kukuruzne zlatice (potencijalno vrlo opasno za pčele ako se sjetva obavlja neadaptiranom pneumatskom sijačicom sa podtlakom, a naročito ako je sjeme tretirano insekticidima u "domaćoj radinosti"), proizvođači sredstva za zaštitu bilja ne smiju više na tržište stavljati imidakloprid koji se ranije koristio za tretiranje gomolja krumpira prije/tijekom sadnje krumpira (Prestige FS 290, Gaucho FS, Macho 70 WS), već se isti mogu koristiti samo za profesionalnu primjenu (u ovlaštenim doradama sjemena). Također, u Narodnim novinama broj 142 od 19.12. 2012. je objavljen „Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida“ koji u Članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju integriranu proizvodnju (NN 137/12) i godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor(www.mps/poljoprivreda/integrirana).

U integriranoj proizvodnji krumpira preventivna primjena zemljišnih insekticida za tretiranje tla je dopuštena isključivo u trake. Stoga je suzbijanje zemljišnih štetnika od 2013. sezone u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno, a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira – deponatori granuliranih insekticida i/ili prskalice za primjenu insekticida u trake (u brazdu prilikom sadnje krumpira).

Tablica 1. Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim dijelovima krumpira:

*nakon proizvodne 2010. sezone ovan nametnik uočen također u Međimurju.

Podgrizajuće gusjenice sovica imaju golo, sjajno, tijelo prekriveno voskom, zemljaste su boje a narastu do 45 mm (pri dodiru se svinu u klupko). Razlikujemo štetnost ovih vrsta u prvom dijelu vegetacije (npr. od proljetne sovce Agrotis temera), kad gusjenice oštećuju sasvim mlade biljke uz površinu tla (posljedica je venuće i sušenje biljka, odnosno prorjeđivanje sklopa). U drugom dijelu vegetacije (npr. usjevna sovica Agrotis segetum) rado napadaju korijenasto-gomoljaste vrste (krumpir), a štete od sovica pozemljuša povećava nedostatak oborina i zakorovljenost usjeva (na cvjetovima korova leptiri pronalaze hranu, a spolno zrele ženke odlažu jaja). Primjerice, ujesen 2011. godine početkom mjeseca rujna na sorti artemis na nezaštićenom dijelu pokusnog polja u Međimurju smo zabilježili 0,6 aktivnih gusjenica/m² (ili 6.000 aktivnih gusjenica sovica pozemljuša/ha)! Kemijsko suzbijanje gusjenica sovica pozemljuša je moguće samo preventivnom primjenom insekticida prije sadnje (sjetve). Prognozu napada pozemljuša otežava spoznaja o njihovoj migraciji, te činjenica da proljetnim pregledom zemljišta možemo otkriti napad samo vrsta koje prezimljuju u stadiju mlade gusjenice (npr. kod proljetne sovice).

Klisnjake ili "žičnjake" ubrajamo među važnijim štetne organizme u nekim ratarskim "okopavinama" i brojnim povrtnim kulturama. Odrasli klisnjak je kornjaš tamnije boje, duguljasta tijela, velik 7-11 mm. Kad padne na leđa može skočiti (klisnuti) natrag na noge. Njihove ličinke se nazivaju žičnjacima ("drotarima"), zbog uskog i tvrdog tijela, dugačkog do 27 mm, narančasto-žute ili bakrene boje. Odrasli klisnjaci se zadržavaju na biljnim cvjetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i djetelišta, neobrađena a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u tlo, te 15-30 dana nakon toga izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu (razvoj ličinki traje 2-4 godine).

Od insekticida za tretiranje ovih štetnika u našoj zemlji imamo samo sredstva navedena u Tablici 2. Karenca im iznosi 91 dan i nisu dopušteni za mladi krumpir.

Tablica 2. Insekticidi za tretiranje tla dopušteni u krumpiru protiv zemljišnih štetnika:

*1.1. 2013. prestaje važiti dozvola, a prodaja zaliha je dozvoljena do 1.7. 2013., odnosno maloprodaja i upotreba do 1.7. 2014. godine!

mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing.agr.
e-mail: milorad.subic@savjetodavna.hr