Osvrt, Vijest

Javna ustanova u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirala je provedbu navedenog projekta s ciljem analize florističkog sastava biljnih zajednica kako bi se utvrdio stupanj ugroženosti i definirale mjere zaštite i očuvanja zabilježenih svojti i staništa na širem području Strahinjščice, te predložiti važna područja za nacionalnu mrežu Natura 2000 staništa. Rezultate je predstavila prof. Ljiljana Borovečki-Voska, autorica projekta.

Na Strahinjščici je dosad zabilježeno preko 1000 biljnih vrsta i podvrsta, pa je njezino uže područje na osnovu bogate i raznovrsne flore i vegetacije odabrano kao jedno od 94 botanički važnih područja u Hrvatskoj.

Istraživanje je provedeno tijekom 2011. i 2012. godine na 30 ploha na području Strahinjščice, gdje je zabilježeno oko 1045 biljnih vrsta, 5 endema, 80 vrsta s nacionalne Crvene liste, 87 strogo zaštićenih i 194 zaštićene vrste iz čega je vidljivo da relativno malo geografsko područje (oko 60 km2) ima veliku raznolikost pripadajućeg biljnog pokrova. Razlog tome je specifičan geografski položaj gore, litoralna građa i sastav tla te reljef, koji su omogućili stvaranje tako raznolikih staništa.

Strahinjščica je jedan veliki vrt orhideja jer su na tom području zabilježene čak 32 vrste i podvrste orhideja (kaćunovki).

Posebno valja naglasiti da su u mješovitim šikarama i šumama medunca i crnoga graba gotovo duž cijelog vršnog grebena Strahinjščice razvijene bogate populacije endemične vrste hrvatske perunike (Iris croatica).

Po svojoj botaničkoj vrijednosti posebno se ističu lokaliteti Pisane pećine, Poljane, Šušelj brijeg i Mala gora.

Livade na Šušelj brijegu i Maloj gori staništa su brojnih vrsta i jedinki orhideja, a posebno se ističe NATURA 2000 vrsta – jadranska kozonoška, (Himantoglossum adriaticum) te je tu ujedno zabilježena njena najveća populacija na području čitave kontinentalne Hrvatske.

Na temelju analize zabilježenih svojti na odabranim lokalitetima na  području Strahinjščice, vidljiva je iznimna botanička vrijednost cijele gore. Velika biološka raznolikost biljnog svijeta  koja je potvrđena ovih projektom, nit je vodilja i znak prepoznatljivosti da se skrene pozornost na važnost zaštite i očuvanja ovoga područja.

Predstavljanju projekta nazočili su djelatnici Državnog zavoda za zaštitu prirode, parka prirode Medvednica, parka prirode Žumberak i Samoborsko gorje, regionalnog parka Kozjansko iz Slovenije, osnovne škole Ksaver Šandor Gjalski iz Zaboka, osnovne škole Zlatar Bistrica, osnovne škole Radoboj, područne škole Jazvine te djelatnici općine Radoboj, Poljoprivredne savjetodavne službe i Šumarije Krapina.

Sandra Majsec, dipl. ing. agr.
poljoprivredna savjetnica