Međimurska, Preporuka, Vinogradarstvo

Prije 14 dana smo uputili preporuku drugim usmjerenim o mjerama zaštite protiv plamenjače i pepelnice prije cvatnje vinograda, a isto smo ponovili prije 7 dana. Od početka mjeseca lipnja na lokalitetu Orehovčak je zabilježeno 8 kišnih dana tijekom kojih je palo 55 mm oborina, a na lokalitetu Trnovčak u istom je razdoblju zabilježeno 57,6 mm kiše! Samo u posljednja 4 dana na istim je lokalitetima zabilježeno nešto malo više od 40 mm kiše! Najviše dnevne temperature od početka mjeseca lipnja u vinogorju su u rasponu od 20,5° do 29,0°C, a prosječne su dnevne vlažnosti zraka vrlo visoke, najčešće iznad 70 %, a tijekom posljednja dva dana zasićenost zraka vlagom je 99 %. Neke su vinske sorte u proteklom razdoblju završile cvatnjom još prije 7 dana (npr. chardonnay, kerner, sorte iz skupine pinot), krajem proteklog je tjedna cvatnjom završila sorta rajnski rizling, a ovih dana cvatnjom završavaju graševina, moslavac bijeli ili šipon, sauvignon i dr.!

Zbog vrlo vlažnog, toplog i sparnog meteorološkog razdoblja bilježimo gotovo idealne uvjete za razvoj najopasnijih bolesti vinove loze: plamenjače ili peronospore (Plasmopara viticola), pepelnice (Uncinula/Erysiphe necator) i ranih stadija sive plijesni (Botrytis cinerea). U poljskom mikro-pokusu poljoprivredne savjetodavne službe na lokalitetu Vučetinec (sorta moslavac bijeli ili šipon) na netretiranom se trsju pojavljuju znakovi plamenjače ili peronospore, pa u narednom razdoblju očekujemo brži razvoj ove bolesti na nedovoljno zaštićenom trsju. Meteorolozi već za naredni vikend najavljuju porast dnevnih temperatura na vrijednosti 30°C, a vrlo vruće i sparno pogodovat će i brzom širenju pepelnice na mladim bobicama. Stoga je potrebno kvalitetno zaštititi vinograde krajem cvatnje s razmacima tretiranja koje treba u narednom razdoblju skratiti na 10 ili najviše 12 dana!

Prema tehnološkim uputama izdanim od Ministarstva poljoprivrede za 2012. godinu u integriranoj su vinogradarskoj proizvodnji u našoj zemlji protiv plamenjače (Plasmopara viticola) dopušteni s ograničenjima slijedeći kombinirani pripravci: Mikal Flash WG, Winner WP, Attila WP, Rival WP, Alonso WP, Acrobat MZ, Forum Star DF, Antracol Combi WP, Curzate-F SC, Galben-M, Baldo M, Fantic M, Galben F, Baldo F, Fantic F, Ridomil Gold MZ, Ridomil Gold Combi, Mildicut SC, Pergado F, Pergado MZ, Equation PRO, Verita WG, Profiler WG, Melody Duo WP i Electis WG.

Svakako u program zaštite vinove loze nakon cvatnje preporučujemo i kvalitetnu preventivnu zaštitu protiv pepelnice. U integriranoj su vinogradarskoj proizvodnji za suzbijanje pepelnice (Uncinula/Erysiphe necator) dopušteni s određenim ograničenjima Quadris* SC, Universalis* SC, Collis SC, Stroby DF, Eclair* WG, Cabrio Top* DF, Vivando SC, Talendo EC, Falcon EC, Domark ME, Tilt EC, Gong EC, Bumper EC, Pallis, Folicur EW, Foliar 250, Mystic EC, Nativo WG, Systhane 12E, Fond 12E, Systhane 24E, Topas 100 EC, Trapez EC, Crystal, Postalon SC, Mystik EC, Flamenco i Punch 10 EW.  

Zbog dobrog postranog utjecaja na sivu plijesan (Botrytis cinerea) pri izboru fungicida krajem cvatnje u vinogradima prednost dati pripravcima protiv plamenjače koji sadrže folpet (npr. Mikal Flash WG, Winner WP, Attila WP, Rival WP, Alonso WP, Forum Star DF, Curzate-F SC, Galben F, Baldo F, Fantic F, Ridomil Gold Combi, Pergado F), odnosno od pripravaka protiv pepelnice isti učinak daje boskalid (npr. Collis) i trifloksistrobin (npr. Nativo WG). 

Samo u nasadima i sortama vrlo osjetljivim na sivu plijesan (Botrytis) moguće je krajem cvatnje koristiti i specifične botriticide. U našoj su zemlji u integriranoj proizvodnji grožđa za tu namjenu dopušteni pripravci: Kidan (Lupo) SC, Mythos, Botril, Cezar, Botrycod, Pyrus 400, Chorus WG, Switch, Cantus, Teldor i Trichodex WP. 

Druga generacija grožđanih moljaca još nije započela letom pa primjena insekticida nakon cvatnje vinograda nije potrebna!

Ipak, u nasadima gdje se ranijih godina u jačoj mjeri javljala bolest iz skupine fitoplazmatskih žutica (npr. sorte chardonnay, rajnski rizling, pinot sivi i bijeli) moguće je nakon cvatnje suzbijati prijenosnike ove bolesti iz skupine cvrčaka. Američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je pronađen prije nekoliko sezona na području Štrigove, a od protekle 2011. sezone dopuštenje u našoj zemlji za njegovo usmjereno suzbijanje nakon cvatnje vinograda ima pripravak Actara (čitaj aktara) WG u količini 0,2 kg/ha. Ovaj je pripravak opasan za pčele, pa vinogradi moraju biti nakon cvatnje pokošeni, a primjenu ovog insekticida ograničiti na doba dana kada pčele ne lete! Prema iskustvima iz 2001. i 2004. jaču pojavu žutica iz skupine fitoplazmoza očekujemo nakon vrlo vrućih i suhih godina (kakva je bila protekla 2011.), ali suzbijanje cvrčaka već nakon cvatnje je potrebno samo u nasadima gdje su proteklih sezona u jačoj mjeri primijećeni znakovi ove bolesti.