Ratarstvo, Vijest, Zaštita bilja

Štete koje učine zemljišni štetnici, ne možemo popraviti sada, kad smo ih uočili na parceli. Ponekad na parceli ostane toliko malo biljaka da je potrebno izvršiti ponovnu sjetvu cijele parcele ili nekog njenog dijela. (fotografija 1: prorijeđen usjev kukuruza). Da bismo izbjegli ovakve štete, prije sjetve trebali smo pregledati tlo na parcelama na kojima planiramo sjetvu kukuruza. Posebnu pozornost moramo obratiti na parcele na kojima smo prošle godine opazili smanjen broj biljaka kukuruza (ukoliko sijemo kukuruz na istoj parceli), parcele na kojima je predusjev kukuruzu bila livada, lucerište ili jako zakorovljena parcela (zapuštena oranica).

Fotografija 1: Prorijeđen usjev kukuruza

Međutim, uvijek postoji mogućnost da nas iznenadi pojava šteta i na nekim oranicama koje nisu bile zapuštene, niti preorane livade! U proizvodnji, svaki poljoprivrednik može sam izvršiti pregled parcela za koje pretpostavlja da može na njima očekivati oštećenja uzrokovana žičnjacima. Brojnost ličinki određuje se pregledom tla kopanjem jama ili metodom privlačenja ličinki zrnatim mamcima. Prilikom proljetnog utvrđivanja brojnosti ličinki moramo voditi računa da pregled ne obavimo prerano. Pregled tla trebalo je obaviti što je moguće bliže datumu sjetve kukuruza, kad ličinke iz dubljih migriraju u pliće slojeve tla. Na parceli na kojoj planiramo sjetvu kukuruza kopamo jame 25 x 25 cm (na težim tlima) ili 50 x 50 cm (na lakšim tlima) dubine 25-30 cm. Potreban broj jama ovisi o veličini parcele. Na parcelama manjima od 1 ha, potrebno je iskopati 8 jama kako bismo pouzdano mogli zaključiti da je brojnost štetnika ispod/iznad ekonomskog praga (moramo li provesti suzbijanje žičnjaka ili ne). Tlo iz jama iskopa se na foliju i pregledava. Pronađeni štetnici prebroje se i pomnože s 16 ukoliko smo kopali jame 25 x 25 cm ili s 4 ukoliko smo kopali jame dimenzija 50 x 50 cm. Izračunamo prosjek po jami, odnosno po metru kvadratnom. Ova metoda je dugotrajna, iziskuje trud, rad, vrijeme i znanje u prepoznavanju štetnika. Osim toga, provesti je treba u punoj sezoni poljoprivrednih radova. Stoga se vrlo rijetko provodi u praksi.

Fotografija 2: Žičnjak u tlu i oko biljke

Metode suzbijanja ovise o broju pronađenih štetnika. Ukoliko smo iskopom jama i pregledom tla, utvrdili da je zaraza žičnjacima 3-5-10 po metru četvornom u područjima s više vlage (sjeverozapadna Hrvatska), odnosno 1-2 u sušnijim područjima, zadovoljit će nas sjetva sjemena kukuruza tretiranog insekticidom. Ovo je ekonomski i ekološki najprihvatljivija metoda suzbijanja. Poljoprivrednicima je na tržištu još uvijek na raspolaganju određen broj hibrida kukuruza čije je sjeme tretirano insekticidima.

Ukoliko smo pregledom parcela utvrdili da je brojnost veća od ranije navedene i kreće se u rasponu između 10 do 25 ličinki po metru četvornom u područjima s više vlage (sjeverozapadna Hrvatska), odnosno 8-20 u sušnijim područjima, sjetva sjemena tretiranog insekticidom neće dati zadovoljavajuće rezultate. Bit će nužno primijeniti insekticid u trake uz sjeme kukuruza. Da bismo mogli provesti ovu metodu suzbijanja, moramo imati depozitore granula montirane na sijačicu za kukuruz.

U slučaju da smo pregledom tla utvrdili vrlo visoku zarazu ličinkama, tj. više od 25 ličinki po metru četvornom u područjima s više vlage (sjeverozapadna Hrvatska), odnosno više od 20 u sušnijim područjima, niti jedna od ranije nabrojenih metoda neće dati zadovoljavajuće rezultate, nego ćemo morati tretirati cijelu površinu (tekućim ili granuliranim insekticidima). Ovo je najskuplja i ekološki najnepovoljnija metoda. Odabrani insekticid nužno je u što kraćem roku, najbolje odmah, inkorporirati u tlo.

Žičnjaci maju višegodišnji razvoj koji traje 2-4, a proteže se kroz 3 do 5 kalendarskih godina. Hrane se korijenjem biljaka, katkada oštećuju sjeme i tek iznikle biljke. Najveće štete prave ličinke dulje od 1 cm, a mogu narasti do oko 3 cm. Na parcelama kukuruza uočavamo prorijeđen sklop, zaostajanje u rastu pojedinih biljaka i njihovo venuće. Kad takvu «sumnjivu» biljku iščupamo, možemo naći u tlu oko korijena duguljaste, uske, tvrde, žuto-narančaste ličinke. (fotografija 2: žičnjaci u tlu oko biljke kukuruza). Simptomi koje vidimo na kukuruznoj biljci oštećenoj od žičnjaka lako su prepoznatljivi. Propadanje biljke počinje sušenjem najmlađeg lista kukuruza, a stariji, donji listovi još su u „dobroj kondiciji“ i normalnog izgleda. Na biljci kukuruza možemo uočiti mjesto ulaska ličinke u biljku. (fotografija 3: oštećene biljke kukuruza i žičnjak koji se hrani unutar biljke)

Fotografija 3: Oštećene biljke kukuruza i žičnjak koji se hrani unutar biljke

Kroz period petnaestak godina praćenja populacije žičnjaka na području Podravine i Prigorja, bilo je slučajeva da je na pojedinim pregledanim parcelama broj žičnjaka bio veći od 45 ličinki/m2. U takvim je slučajevima nužno provođenjem agrotehničkih mjera – plodored, reguliranje nivoa vode na „kritičnim“ parcelama utjecati na smanjenje brojnosti štetnika. Isključivo kemijske mjere suzbijanja štetnika kod ovakve brojnosti štetnika nisu dovoljne. Posljednje četiri godine stručnjaci i na području Koprivničko-križevačke županije provode metodu praćenja leta odraslih oblika (klisnjaka) pomoću feromona. Na fotografijama 4 i 5 vidimo ulov odraslih oblika u jednoj posudi i lovnu posudu s feromonskim mamcem u usjevu kukuruza. Klisnjaci su kornjaši i nisu štetni, ali metoda praćenja njihove brojnosti jedna je od novijih metoda prognoze pojave šteta od njihovih ličinki – žičnjaka. 

Fotografija 4: Ulov odraslih klisnjaka

mr. sc. Tatjana Međimurec,
viša stručna savjetnica za ratarstvo