Osvrt, Vijest

Udruga koka hrvatica Virovitičko-podravske županije osnovana je sredinom 2010. godine i od tada intenzivno radi na edukaciji svojih članova o držanju i uzgoju kokoši hrvatice, naše autohtone domaće pasmine. Tijekom prošle godine Udruga je bila uključena u VIP Projekt „Alternativna proizvodnja jaja na obiteljskim gospodarstvima“ od strane MPRRR. Uz pomoć Projekta članovi su dobili potrebnu infrastrukturu (mrežu, hranilice, pojilice, kućice) da mogu  započeti proizvodnju jaja na alternativni način. Međutim, da bi se mogli još bolje promovirati i upoznati javnost o prednostima i kvalitetama jaja i mesa uzgojenih na ovaj način i članovima je potrebna edukacija. Stoga je i ovo edukacijsko putovanje za njih bilo vrlo važno. 

Poljoprivredna komora Austrije

Prilikom posjete Poljoprivrednoj komori Gornje Austrije u Linzu upoznali smo se s načinom funkcioniranja te institucije. Komora zastupa interese 30.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 140.000 članova. Članstvo je obavezno, a članarina se plaća prema procjeni vrijednosti gospodarstva. Kriteriji za obračun su: zemljopisni položaj, udaljenost od većih skladišta, distributivnih centara, prema kvaliteti tla, kulturama koje se proizvode,..

Komora se sastoji od sedam odjela: računovodstvo, pravni odjel, socijalni i porezni, odjel za hranidbu i proizvodnju bilja, direktnu prodaju, informiranje i savjetovanje, te obrazovanje poljoprivrednih proizvođača. Glavni zadaci stručnjaka-savjetodavaca u Komori su obrazovanje, usavršavanje poljoprivrednika, savjetovanje u građenju poljoprivrednih objekata, pomoć kod zahtjeva za poticaje, ruralni razvoj, koordinacija fondova EU, pripremanje i polaganje majstorskih ispita te savjetovanje u inovacijama i marketingu poljoprivrednih proizvoda.

Komora se financira većim djelom iz članarina, ali stručnjaci-savjetodavci dio svojih usluga i naplaćuju. S radom Komore upoznao nas je Franc Forsner, voditelj Odjela za obrazovanje i savjetovanje poljoprivrednika. Održao je i prezentaciju na temu „Mogućnosti EU fondova od 2014. do 2020.godine“.

Gospodin Martin Mayringer, specijalist za peradarsku proizvodnju iz Odjela za peradarsku proizvodnju održao je predavanje na temu „Organizacija peradarstva u Austriji“.

Proizvodnja jaja i mesa peradi zauzima 5,5 % poljoprivredne proizvodnje u Austriji. Od ukupne proizvodnje mesa na proizvodnju peradskog mesa otpada 13 %.

Prema podacima austrijske Uprave za veterinarstvo evidentirano je 1.769 gospodarstava koje se bave proizvodnjom jaja. Godišnje se ukupno proizvede 5,7 milijuna jaja. Od toga 95 %  otpada na pasminu Lohmann brown. Austrija ovom proizvodnjom pokriva 75 % svojeg tržišta. Prosječna potrošnja jaja je 230 kom. godišnje po osobi.

U Austriji je od 1. siječnja 2009. godine zabranjeno držanje kokoši nesilica u klasičnim kavezima ( od 1. siječnja ove godine u EU i u RH) stoga se njihova proizvodnja danas bazira isključivo na držanju van kaveza: 65 % proizvodnje je iz podnog uzgoja, 22,7 % proizvodnje je slobodan način uzgoja i 12,3 % su bio jaja iz slobodnog načina uzgoja. Jaja iz kaveznog uzgoja ne mogu se više kupiti. Ona su jedan od najvažnijih bio proizvoda u Austriji, 79 % se proda u dućanima, 21 % na kućnom pragu. Cijenu formiraju Udruge peradara čiji se članovi sastaju svakih 14 dana i dogovaraju cijenu. Kupcima su vrlo važna bio jaja koja se proizvode isključivo od nesilica držanih slobodnim načinom, koristi se hrana bez GMO, bio hrana, na kutijama se ističe znak BIO te znak Austrijska kvaliteta.

Guske se proizvode u manjim količinama. Isključivo su držane na livadi i zabranjeno je „šopanje“ radi dobivanja velike gušće jetre. Većina uzgajivača imaju manje klaonice na gospodarstvima.

Pileće meso je vrlo traženo te je godišnja potrošnja po osobi 20,5 kg. Prosječne veličine farmi kod nesilica su: 6.000 kom. bio uzgoj, 6.000 do 8.000 kom. slobodni način uzgoja i 12.000 do 24.000 kom. kod podnog uzgoja.

Kod brojlera veličina je oko 40.000 kom. Za sve peradarske farme s 40.000 i više peradi primjenjuje se IPPC direktiva. Direktiva ima za cilj sprečavanje i kontrolu onečišćenja koje potječe od industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti. U poljoprivredi direktiva se odnosi na uzgajivače svinja (kapaciteta 2.000 kom. i 30 kg težine) i peradare kapaciteta 40.000 komada. 

Farma nesilica i pogon za proizvodnju tjestenine u Königswiesenu.

Poljoprivredno gospodarstvo Holzmann prvenstveno se bavi uzgojem nesilica i proizvodnjom jaja, ali drže i 25 komada goveda. Na gospodarstvu uzgajaju 33.000 nesilica koje se podno drže. Stajski gnoj (od goveda i nesilica ) skladište u laguni i koriste za proizvodnju električne energije koju koriste za svoje potrebe, a višak prodaju na tržištu. Toplinu motora koriste za sušenje tjestenine koju proizvode na gospodarstvu.

Obrađuju 30 ha zemlje i 18 ha šuma čiju drvnu masu koriste za proizvodnju tople vode i time se 70 gospodarstava koristi za grijanje.

Veći dio proizvedenih jaja prodaju u trgovačkim lancima dok ostatak prodaju na gospodarstvu ili ih prerade u tjesteninu. Godišnje proizvedu 80.000 kg tjestenine. 

Farma brojlera u Ansfeldenu.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Karla Zaberna,s tradicijom dugom 130 godina, imanje je preuzeto od roditelja. Kapacitet farme je 45.000 brojlera u turnusu (6-7 turnusa godišnje). Proizvodni ciklus traje 38-39 dana. Imaju dva rijeđenja: s 30 dana starosti i težine cca 1,6 kg i 32-33 dana većinu brojlera, dok ostatak s 38-39 dana. Obrađuju 75 ha zemljišta na kojoj siju kukuruz, pšenicu i šećernu repu i sve prodaju na tržištu.

Sudjeluju u programu EU zaštite okoliša te vrlo brižno vode sve potrebne evidencije (korištenje zaštitnih sredstava, analiza zemlje, veterinarske evidencije, kontrola hrane,..).

Sortirnica i pakirnica jaja u Schlierbachu.

Postrojenje koje godišnje pakira i stavlja na tržište 50 milijuna bio jaja i 40 milijuna jaja koja su proizvedena od nesilica koje su držane podnim i slobodnim načinom uzgoja.

Sedamdeset proizvođača proizvodi jaja na svojim gospodarstvima te ih plasiraju na tržište putem ovog postrojenja. 

Početkom ožujka 2012. godine na razini Javne poljoprivredne savjetodavne službe osnovana je radna grupa za peradarstvo i ovo putovanje zasigurno će pomoći savjetodavcima u radu s  poljoprivrednicima-peradarima na terenu.