Vijest

Na radionici se okupilo 40-ak stručnjaka, uglavnom istraživača iz europskih agroekonomskih instituta, ali i SAD-a i Kanade. Hrvatski FADN predstavljala je sedmeročlana delegacija u sastavu: predstojnica HPK Željka Gudelj-Velaga, Marina Mikšić, Kristijan Jelaković, Mirela Matičević i Dalibor Fotak iz Odjela za Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) HPK, te Jasna Mikulecky i Gezim Ramqaj iz Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju MPRRR-a, kao predstavnici institucije koja ima koordinativnu ulogu u uspostavi FADN sustava u RH.

Glavne teme ovogodišnje Pacioli radionice bile su koncentrirane na inovacije u upravljanju i korištenju mikroekonomskih baza podataka. Radionicu je otvorio g. Andres Oopkaup, zamjenik državnog tajnika estonskog Ministarstva poljoprivrede, a vodio g. Hans Vrolijk iz Nizozemskog agroekonomskog instituta (LEI), glavni organizator radionice. Održane prezentacije uglavnom su se ticale analize statističkih podataka prikupljenih FADN-om, ali i drugim istraživanjima, kao i primjene tih podataka u savjetovanju poljoprivrednika. Nekoliko je puta također spomenuta nama posebno interesantna ideja o korištenju svih raspoloživih baza podataka u državi (službena statistika, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, baza Agencije za plaćanje i sl.) pri prikupljanju podataka za FADN istraživanje, a raspravljalo se i kako se nositi s nužnim rezovima  proračuna za FADN. Možda najvažnija prezentacija za hrvatsku delegaciju bila je prezentacija g. Bernda Kuepkera iz Europske komisije, jedinice DG AGRI, u kojoj su predstavljene nadolazeće izmjene u obimu podataka koji se prikupljaju FADN istraživanjem, a koje stupaju na snagu već od FADN istraživanja 2014. (za računovodstvenu 2013. godinu).

Ipak najzanimljiviji dio radionice za većinu sudionika bio je stručni izlet drugog dana radionice. U sklopu izleta posjetili smo govedarsku farmu u okolici Tallinna. To je, kako nam je rečeno, za estonske prilike farma srednje veličine, sa šestero zaposlenih djelatnika, sa 40 mliječnih i 90 tovnih goveda različitih pasmina i 450 ha obradivih površina (100 ha vlastitih, 350 ha u najmu) na kojima se proizvodi voluminozna i koncentrirana krma za goveda. U sklopu farme nalazi se i mali pogon za proizvodnju sira gdje farmer od nepasteriziranog (!!) mlijeka proizvodi četiri vrste sira kojega plasira na tržnice i supermarkete obližnjeg Tallinna. Bitno je napomenuti da farmer s plasmanom uopće nema problema, štoviše, budući da ne može zadovoljiti potražnju tržišta za svojim proizvodima, u planu ima proširenje proizvodnje u narednih nekoliko godina.

U Zagreb smo se vratili prepuni dojmova i novih iskustava, ali i s osjećajem da je hrvatski FADN još daleko od većine istraživanja predstavljenih na radionici.

                      Mirela Matičević, dipl. ing. agr.
                                                           stručna savjetnica
                                                                                                              Odjel za FADN