Osvrt, Vijest

Tom prilikom prof.dr. Aleksandra Faber iznijela je važnost suhozidne gradnje na našoj obali i otocima koji pružaju mediteransko obilježje krajolika. Suhozid predstavlja prvu plansku urbanizaciju i katastarsku parcelizaciju našeg priobalja. Suhozid je kamena gradnja bez vezivnog materijala, nastao krčenjem teško obradih površina i vještim slaganjem kamena u cilju sprečavanja erozije tla, abrazije (odnošenje tla djelovanjem mora) i denudacije (ogoljenja) do inicijalnog sloja tj. matičnog supstrata.

Time suhozid osigurava uvjete za poljoprivrednu proizvodnju, plansku organizaciju ispaše stoke kao i korisni prirodni kameni materijal za gradnju stambenih i gospodarskih objekata.

Suhozid prema navedenoj funkciji osigurava uvjete poljoprivredne proizvodnje, a time i sam opstanak mediteranskog čovjeka. Kao pozitivan primjer očuvanja suhozidne arhitekture prof.dr. Aleksandre Faber  istaknula je važnost europskih zemalja: Italije, Španjolske, Portugala, Francuske, Grčke, Cipra, Velike Britanije, Švedske jer one u svojoj turističkoj promidžbi ističu održavanje i obnavljanje suhozidova na taj način da i sami turisti budu uključeni u aktivno sudjelovanje projekta – suhozid na svom odmoru.

Nazočnima se obratio i prof. Ivan Butković iz „Udruge suhozid iz Kolana“- otok Pag koji kroz edukaciju svojih članova i međusobnom razmjenom iskustva gradnje, održavanja i obnove suhozida radi na očuvanju suhozida.

Na kraju izlaganja profesorica Faber je istaknula važnost i potrebu zaštite suhozida, koji je danas sve više ugrožen i nestaje kao obilježje mediteransko pejzaža, pred naletom moderne urbanizacije (betonizacije), što se može spriječiti jedino primjenom zakonske regulative.

                                                           Područni odjel HZPSS-a Zadarske županije
Zvonimir Vlatković, dipl.ing. agr.,
viši stručni savjetnik za hortikulturu