22. ožujka – Svjetski dan voda
Hrvatska je zemlja koja je bogata vodom.Po obnovljivim zalihama je na trećem mjestu u Europi i na tridesetom mjestu u svijetu.
Vode se u Hrvatskoj dijele na površinske i podzemne.U površinske vode spadaju vodotoci (rijeke) i stajačice: jezera, lokve, bare, močvare, more.
Rijeke se u Hrvatskoj nalaze na području crnomorskog i jadranskog sliva. Ukupna površina slijevnih područja u Hrvatskoj iznosi 5.653.800 ha, a dužina glavnih vodotoka je 6620 kilometara.
Od jezera u Hrvatskoj najpoznatija su Crveno i Modro jezero kod Imotskoga, Plitvička jezera,Vransko jezero te jezera na području Kopačkog rita.
Jadransko more predstavlja naš najveći vodni resurs u Hrvatskoj.Površina Jadrana iznosi 138.595 km2, a volumen 34.997 km3. Najplići je dio sredozemnog mora i u području sjevernog Jadrana prosječna dubina je 24-26 m.
Podzemne vode su smještene na vodonosnim područjima aluvijalnih naslaga, najčešće su blisko povezane s riječnim sustavima.Nejednoliko su raspodijeljene, ovisno o klimatskim uvjetima i geološkoj građi. Na područjima s dovoljno oborina podzemne vode su bogatije vodom i dobro se obnavljaju, a u sušnijim predjelima siromašnije su vodom i zalihe vode se teže obnavljaju.Smatra se da će u budućnosti podzemne vode biti važni izvori za opskrbu i ljudi i industrije.
Voda je svakako jedan od ograničavajućih čimbenika za uspješan uzgoj poljoprivrednih kultura. Nedostatak vode rezultira promjenama u mnogim fizikalno-kemijskim procesima u tlu i u biljci, što prvenstveno djeluje na smanjenje prinosa. Zbog toga je navodnjavanje preduvjet uspješnosti svake poljoprivredne proizvodnje.
Hrvatska, zahvaljujući svojem geografskom položaju, te osobinama svojega reljefa i klime, raspolaže znatnim količinama kvalitetne slatke vode, koja je preduvjet života, i to sa 45 milijardi m3 obnovljive slatke vode, ili 9500 m3 po stanovniku, pa je u tom smislu u odnosu na druge zemlje bogata vodom.
No, zalihe čiste slatke vode nisu pošteđene onečišćivanja, prvenstveno putem otpadnih voda iz kućanstava, industrije i poljoprivrede, ali i nečistih oborinskih voda iz atmosfere.
Kada vidimo da se svjetske zalihe pitke vode ubrzano smanjuju, te da će problem vode uskoro postati glavno ekološko i gospodarsko pitanje, moramo učiniti sve kako bismo spasili trenutno ugrožena područja i spriječiti daljnja onečišćavanja naših vodenih resursa.
Odsjek HZPSS-a Varaždinske županije,
Valerija Pokos Nemec, dipl. ing., stručni savjetnik
0 komentara
Napišite komentar