Ratarstvo, Savjet

Koji je optimalni rok sjetve lucerne? Često je postavljano pitanje ovih dana.

Sjetvu lucerne moguće je obaviti u dva roka: proljetnom (15. ožujka do 5. travnja) i jesenskom (15. kolovoza do 10. rujna).

Oba roka imaju i prednosti i nedostatke. Prednosti proljetne sjetve su:

• manje su mogućnosti oštećenja mlade lucerne od golomrazice i niskih temperatura ili ugušivanja (truleži) usjeva pod debelim snježnim prekrivačem ili ledenom korom,
• osigurana vlaga u tlu (od konzerviranja vlage u zimskom periodu),
• toplo vrijeme u vrijeme nicanja i razvoja usjeva.

Nedostaci proljetne sjetve su:

• mladom lucerištu prijeti opasnost od jačeg zakorovljavanja korovima koji se naglo razvijaju tokom travnja i svibnja,
• tokom mjeseca travnja/svibnja česte su pojave duljih perioda bez oborina, pa mladi usjev lucerne pati od suše,
• prve godine eksploatacije, lucerišta sijana u proljetnim rokovima daju niže prinose u odnosu na lucernu posijanu u jesenskom roku (1-2 otkosa manje).

Suprotno navedenom, ljetno-jesenja sjetva ima pak prednosti što:

• lucerna ima dovoljno vremena da razvije rozetu u jesenjem periodu,
• mladom usjevu lucerne prijeti manja opasnost od zakorovljavanja (osim mišjakinjom (čerevec), mrtvom koprivom i repicama)
• tlo se može kvalitetnije pripremiti za sjetvu i kvalitetnije obaviti samu sjetvu,
• iduće vegetacijske godine lucerna daje znatno veći prinos u odnosu na usjev sijan u proljetnom roku.

Međutim, i ljetno-jesenja sjetva ima nedostataka:

• često se sjetva zbog nedovoljno vlage u tlu mora pomicati u kasnije, manje optimalne rokove što ima za posljedicu nedovoljnu razvijenost usjeva pri ulasku u zimu i propadanje nedovoljno razvijenih biljaka (7 razvijenih listova je minimum za prezimljavanje, 9 listova bolje, a 10 listova optimalno, dok je 11 listova previše)
• usjev može biti oštećen golomrazicama, ali i oštećenog sklopa pod debelim snježnim prekrivačem ili ledenom korom.

U proljetnom roku sjetve najveći su problem jednogodišnji širokolisni korovi: loboda, ambrozija, ščir i ostali, koji mogu ugušiti mladi usjev lucerne, oduzimajući svjetlost i vlagu. Mlade biljke lucerne na početku razvoja trebaju dosta vlage, a sporije se razvijaju i rastu nego korovi.

Tijekom mjeseca travnja i svibnja u našim uvjetima proizvodnje suša može biti veliki problem za dobar razvoj mladog usjeva lucerne. Sjetvu bi zbog iskorištenja vlage trebalo obaviti tijekom mjeseca ožujka, ali tek kad prođe opasnost od proljetnih mrazeva. Lucerna je jako osjetljiva na mrazeve i niske temperature u fazi početka formiranja stabljike pa stoga o datumu sjetve treba odlučiti prateći vremenske prilike. Moramo znati da lucerna:

• u fazi kotiledona i 1. lista ne podnosi – 1ºC i niže temperature (vidi fotografiju)
• mladi izboji u proljeće podnose mrazeve – 5 do – 6ºC
• uz jak vjetar opasne su i temperature –2 do – 4ºC
• počinje rasti pri teperaturama tla 7 do 9ºC
• optimalne temperature za rast su između 25 i 30ºC
• prestaje rasti ujesen s temperaturama tla 14,5ºC i 10,5 ºC
• razvijena lucerna iza 1.godine korištenja bez snijega podnosi -20 do -25 ºC
• starenjem usjevu opada otpornost na izmrzavanje
• za razliku od trava, lucerna ne može podnijeti stradavanje primarnog korijena (trave mogu razviti sekundarno korijenje)

Ukoliko za sjetvu imamo na raspolaganju kvalitetnu sijačicu i kvalitetno sjeme (min. 96% čistoće, min. 85% klijavosti) dovoljno nam je posijati 18 – 25 kg/ha  sjemena. U praksi se često sije više od potrebe, odnosno 25 – 30 kg/ha (15-18 kg/JK=RAL). Dubina sjetve na težim tlima ne bi smjela biti veća od  1,5 cm, a na lakšim tlima 2,5 cm. Na tržištu možemo pronaći sjeme sljedećih kultivara: Mirna, Panonija, Posavina (Bc), OS-66, OS-88 (PIO), Orca, Europa (RWA), Soča, Elga, (Sjemenarna).