Savjet, Vinogradarstvo

Iako su već  ponegdje posađeniprvi lozni cijepovi, u stvarnosti početkom ožujka u našim krajevima počinje nova sezona sadnje vinove loze koja se uobičajeno protegne i kroz mjesec travanj zavisno od vremenskih prilika. Iako se iz naslova očekuje opis najvažnijih radnji koji prate podizanje novog vinograda, nabava, čuvanje i sadnja cijepova, također će biti spomenute i vrlo važne radnje koje prethode samoj sadnji jer je praksa pokazala de se pri tome rade velike i često neoprostive greške koje mogu imati vrlo štetne posljedice u vinogradarskoj proizvodnji.

Sigurno jedna od najvažnijih je sadanja novog vinograda na krčevinama šumskih ili zapuštenih poljoprivrednih površina voćnjaka i vinograda. Dobro je poznato da se u tlu na ostacima prethodnog drvenastog raslinja, mogu razviti opasne gljivice truležnice koje mogu izazvati  propadanje mladih trsova. Najbolja je varijanta da se poslje krčenja ostavi tlo nekoliko godina na počivanju; od 2 – 5 godina,  pa tek onda sadi vinograd. Ukoliko se pak želi odamh krenuti u podizanje nasada, tada treba prilikom krčenja i rigolanja detaljno uklanjati potrgane drvenaste ostake stabala i korjenja, te tako spriječiti njihovo zatrpavanje u tlo. Nadalje, važno je vinogradarsko pravilo da duboku obradu tla – rigolanje (barem 60 cm na dubokim plodnim tlima) treba obaviti najmanje tri mjeseca prije sadnje. Nažalost, ima  primjera gdje se obrada tla vrši neposrednu pred sadnju i to još na manjim dubinama. Još više je primjera gdje se pri oranju ne unose u tlo mineralna ili organska gnojiva. Naime, kao prvo, potrebno je napraviti kemijsku analizu tla kako bi se vidjelo koje su to količine i vrste gnojiva koje je potrebno unijeti u tlo meliorativnom gnojidbom kako bi se popravila fizikalna i kemijska svojstva tla, odnosno kako bi se omogućili vinovoj lozi što bolji uvjeti za rast i razvoj. Treba istaći kao su naša tla u pravilu siromašna fosforom, upravo onim hranjivom najvažnijim za normalan, prijeko potreban početi rast korijenova sustava.

Što se tiče nabave i čuvanja cijepova te same sadnje treba napomenuti da se mora potpuno izbjegavati nabava sadnog materijala po tržnicama, sajmovima i sličnom makar se radilo i o malim, simboličnim količinama. Dakle, treba se kloniti nabave službeno neetiketiranih cijepova nepoznatog podrijetla i bez ikakvog jamstva u pogledu podloge, sorte i zdravstvenog stanja. Nažalost, ni situacija u službenim, registriranim rasadnicima nije blistava. Dapaće, dosta primjera u praksi ukazuje da je u nekim područjima proizvodnje cijepova poražavajuće stanje. Ima tu doista svakakovog „šarenog materijala“ gdje vinogradar ne može biti siguran predstavlja li kupljeni cijep deklariranu sortu i podlogu, kakve je kakvoće (zrelost i sraslost spojnog mjesta), a pogotovo kakvog je zdravstvenog stanja.  Danas su cijepovi s parafiniranim navrtkom. Međutim izgleda da je rasadničarima važnije da parafin skriva neodgovarajući kvalitet cijepa nego da ispuni svoju ulogu čuvanja navrtka od nepovoljnih klimatskih uvjeta. No kako bilo, poželjino je saditi prvoklasni sadni materijal. Pored toga što mora zadovoljavati zakonom propisane norme (3 dobro razvijena obrasla korjena, neoštećen korijenov struk, dobro sraslo spojno mjesto), cijep mora biti  potuno zdrav bez pojave plijesni, truleži ili raka na korjenu, korjenovu struku ili navrtku. U suprotnom se u vinogradu mogu očekivati posljedice kao što su slab prijem cijepa te njegov slab rast i razvoj. Stoga se vinogradarima savjetuje da nabave barem 5 % više cijepova od planiranog broja, kako bi sami prije sadnje mogli izvršiti selekciju sadnica koje odstupaju od navedenih standarada. Iskustva sadnje   zadnjih godina u Konavlima  pokazuju da je taj %- tak oko 1 kad se radi o uvoznim cijepovima (francuskim). Ipak je tu u pitanju certificirani sadni materijal (plava etiketa), za razliku od našeg standardnog (žuta etiketa).

Čuvanje nabavljenih sadnica do sadnje može biti različito. Najjednostavnije je čuvati ih u transportnoj ambalaži u tamnim i prohladnim prostorima. Ukoliko se sadnja vremenski oduži odnosno odgađa, mogu se čuvati i u hladnjačama za čuvanje svježeg voća i povrća ( temperature 4-8ºC). Tada ih je potrebno 2 – 3 dana prije sadnje izvaditi da se cijep aklimatizira na okolne uvjete.

Dosta čest  slučaj kod naših vinogradara je da cijepove sade po redu, „sve sebe“ bez prethodnog prebiranja i odvajanja neodgovarajučih. Da bi se izbjegle navedene štetne posljedice u vinogradu po sadnji, potrebno je pred sadnju ne samo pripremiti cijep, već ga i pažljivo pregledati te izdvojiti nekvalitetne (tanke, oštećene, s lošim navrtkom, pljesnive i sl). Provjera sraslosti spojnog mjesta vrši se tako da se jednom rukom prihvati cijep na gornjoj trećini korjenova struka, a palcem i kažiprstom druge ruke prihvati se plemka. Zatim se istovremeno podloga i plemka lagano povinu na jedu i drugu stranu. Ako se ne pojavi nikakva napuklina, spojno mjesto je sraslo.   

Kada se loza sadi na tradicionalani, klasični način u sadne rupe ili jame tada se uklone suhe i oštećene žilice korijena , a statak oreže, skrati na dužinu od 8 – 10 cm. Ukoliko se sadi pomoću kolca ili klina, tada se korijen potpuno skrati, odnosno skrati na samo 2-3 cm kada se obavlja strojna sadnja. Naravno, u svim slučajevima, korijenove žilice razvijene na korjenovom struku uklanjaju se u potpunosti. Osim toga u pripremu cijepa za sadnju spada i močenje cijepova u čistoj vodi 12 – 24 sata prije sadnje. Što se tiče dubine sadnje, poželjno je spojno mjesto ostaviti u razinu tla ili najviše 2- 5 cm poviše tla.

Na koncu treba spomenuti još dva momenta. Ako se planira sadnja obaviti kolcem ili klinom, tada tlo mora biti odlično pripremljeno ( kvaliteno orano pred kraj ljeta i frezano prije sadnju u povoljnim trenucima što se tiče fizikalnih svojstava tla). Drugi momenat  vezan je za „humčenje“ ili prekrivanje posađenog cijepa rahlom zemljom. Iako parafin na navrtku ima ulogu njegova čuvanja od nepovoljnih klimatskih uvjeta, svakako se treba preporučiti dodatno lagano prekrivanje navrtka zemljom osobito na nepovoljnim staništima, na jako sušnim i toplim položajima, te u hladnim gdje su česti jaki kasni proljetni mrazevi.