Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

U zadnjih nekoliko godina imamo sve veće muke sa puževima. Razlog su topla ljeta i proljeća u kojima ima dosta oborina, osim toga svjedoci smo sve većeg broja napuštenih seoskih imanja koja nitko ne održava pa su oni izvor širenja raznih štetočinja.

Puževi najviše brige zadaju vlasnicima vrtova , plastenika, uzgajivačima jagoda no sve češće ih možemo vidjeti i na krumpiru

(Puževi na krumpiru (snimila Jadranka Berić))

pa čak i na kukuruzu.

(Puževi na kukuruzu (snimila Jadranka Berić))

Štete čine hraneći se biljkama, ali isto tako svojom sluzi i izmetom onečišćuju biljku te ona time gubi tržnu vrijednost .

(Štete od puževa na gomoljima krumpira (snimila Jadranka Berić))

Radi se o velikim crvenim ili smeđim puževima golaćima (roda Arion). U literaturi se govori da njihovoj pojavi pogoduje toplo vrijeme (12 – 22 Cº) koje se izmjenjuje sa čestim oborinama tako da vlažnost tla bude od 20- 30 %. Vlažnost tla niža ili viša od navedenih vrijednosti znatno utječe na smrtnost ovih štetnika. Pri nepovoljnim uvjetima (smanjena vlažnost) ovi štetnici se sklanjaju na povoljnija mjesta (ispod kultura veće lisne mase) ili se zavlače dublje u tlo.

Prezimljuju u raznim stadijima razvoja. Jaja polažu u lipnju i srpnju u grupice, a utvrđeno je da jedna jedinka može odložiti 400 – 500 jaja. Za 25 – 30 dana izlazi nova generacija puževa koji postaju spolno zreli za dva mjeseca. Radi se o vrlo pokretljivoj vrsti čija veličina može biti i preko 10 cm. Uglavnom se hrane noću između 21 – 1 sat, a kasnije se povlače na skrovita mjesta (u jagode, mahune, krumpir i sl.).

Vrlo su proždrljivi tako da za jedan dan mogu pojesti i do 50 % svoje težine. Smatra se da 3 – 4 puža po m² mogu uništit usjev uljane repice, a iza kiše u vrtovima nalazimo i više od 10 puževa po m².

(Štete od puževa na uljanoj repici (snimila Jadranka Berić))

Od mjera koje se provode za suzbijanje puževa naše vlasnice vrtova isprobale su veliki broj preporučenih mjera.

1. Kemijsko suzbijanje zatrovanim mamcima, limacida (Pužomor, Limax, Pužocid, Arion, Mesurol granulat i sl). Pokazalo se kao djelotvorna metoda no kod jake populacije ovog štetnika potrebne su veće količine što je za većinu vlasnika preskupo.
2. Primjena fizičkih barijera prema starim narodnim običajima: vapno, piljevina izlomljena kora jajeta, gruba kora drveta. Učinkovite metode dok navedene prepreke jače ne navuku vlagu. Kada se to desi puževi jednostavno prolaze preko njih ili nađu neki drugi „slobodan prolaz“. Poznate su i ograde od tankog bakrenog lima koje se ukopavaju do 8 cm dubine, a visina im je 25 cm. Postavljaju se sa one strane odakle je najveća invazija ovih štetnika (šikare, travnjaci i sl). Na puževe ta ograda djeluje odbojno jer njihovo sluzavo tijelo u kontaktu sa bakrom stvara električni naboj. Takove ogradice kod nas je teško nabaviti te ih je moguće također koristiti na manjim površinama.
3.  Metodu „pivski trap“ nismo ni iskušali jer bi s obzirom na brojnost puževa i veličinu parcela bilo potreban velik broj trapova, a to je dosta komplicirana mjera jer obuhvaća (1) ukopavanje posuda i (2) mijenjanje piva svaka 2 – 3 dana.
4.  Moguće je koristiti i pripravke po starinskim narodnim receptima. To su pripravci koji se spravljaju od biljaka koje svojim mirisom odbijaju kukce i puževe (lavanda, ružmarin, češnjak, rajčica, kadulja). Pripravci su u vidu juha, eteričnih ulja i sl., njima se kao aditiv može dodati voćni ocat, no mora se provjeriti kod primjene ovih kombinacija fitotoksičnost na pojedine biljne vrste. Sa ovom metodom nemamo iskustva.
5. Kod nas su stručnjaci sa Agronomskog fakulteta obavili i ispitivanja sa biološkim pripravkom na osnovi nematode (Phasmarhabditis hermaphrodita). Ta nematoda je jedini nametnik puža golaća tako da nema opasnosti za druge životinje. Ona ulazi u tijelo puža i njime se hrani. Puž se prestaje hraniti u roku 3 – 5 dana, a ugiba za 1 – 2 tjedna. Nematoda se u pužu razmnaža i kada puž ugine ona izlazi i traži novog domaćina. Ova metoda se pokazala kao vrlo učinkovita, ekološki prihvatljiva no pripravak je za sada dosta skup i nema ga u prodaji kod nas.
6. Pisalo se o tome da se puževima hrane kosovi, ježevi, kokoši, patke i dr. Većina ježeva pogine u prometu, kod nas nema puno kosova, a patke i kokoši ljudi drže zatvorene jer se u napuštenim imanjima zadržavaju lisice koje su prirodni neprijatelji tim pernatim životinjama. Dakle ova metoda nije učinkovita.
7. Kod nas je za vlasnike manjih vrtova za sada najučinkovitija pokazala metoda „privuci i ubij“. Za privlačenje se mogu koristiti hranidbeni mamaci (glavice salate, krumpir, lubenica, dinja, mlijeko). Na mamke će se uhvati velik broj puževa koje uništite.

Osim ove biološke metode, na većim vrtovima više se koristi modificirana metoda „privuci i ubij“. Ona se provodi na taj način da u ranim jutarnjim ili večernjim satima 5,30 ili 21 sat (najbolje iza kiše) uzmeš kantu, skupiš što više puževa,

(Puževi sakupljeni u kanti (snimila Jadranka Berić))

a zna se skupiti i više stotinaka ovih životinjica. Zatim se skupljeni puževi posole i smrt nastupa vrlo brzo. Metoda je učinkovita ako je rade svi vlasnici tako se je dešavalo da izlaskom puževa i ljudi izlaze iz svojih kućica.

Koristi se i mehanička metoda tj. nađeni puževi posijeku se „hladnim oružjem“ (noževi, motike i sl). Metoda je agresivna, fizički zahtjevna, ali učinkovita.

(Mehaničko suzbijanje puževa (snimila Jadranka Berić))

Svi oni koji imaju neka bolja saznanja ili su čuli da netko otkupljuje ovakvu vrstu puževa neka se jave na naše stranice.

Još se može savjetovati jedan novi stih za bećarce: „Puževi mi u krumpire stižu, ja ih solim oni roge dižu“.