Međunarodna suradnja, Vijest

Povod za pogled preko „meje“

Proslava godišnjice bila je dobar povod za kratki pogled preko „meje“, s ciljem upoznavanja Slovenskih iskustava u provedbi mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZAP) te razvojem poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih prostora. Dakako, naročita pažnja pridana je informacijama kako se Savjetodavna služba Slovenije nosi s izazovima koje donosi primjena ZAP-a.

Pozdravne riječi Cvetka Zupančića, predsjednika KGZS

Pozdravne riječi mag. Dejana Židana, ministra za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano

Pozdravne riječi mr. sc. Milan Husnjaka, višeg koordinatora za međunarodnu suradnju Savjetodavne službe

Osnivanje i uloga KGZS

Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije (KGZS) osnovana je 12. svibnja 2000. godine, čemu je prethodilo gotovo desetljetno donošenje Zakona o KGZS. Nakon osamostaljenja Slovenije 1990. godine, objediniti mnoge gospodarske, političke i društvene interese u području poljoprivrede bio je zahtjevan zadatak. Danas, 15 godina nakon, KGZS broji 90 000 članova (članstvo je obavezno za poljoprivrednike s određenom razinom katastarskog prihoda).
U sastavu KGZS nalaze se stručne službe za poljoprivredno savjetovanje i uzgojno- selekcijski rad u stočarstvu, zatim služba za pravno savjetovanje, šumarska savjetodavna služba, te služba za promociju i informiranje. Prema riječima gospodina Cvetka Zupančiča upravo je KGZS sa svojim stručnim službama bila ključni faktor uspješne implementacije mjera ZAP-a u Sloveniji. Razvojna sredstva su našla put do više tisuća poljoprivrednih gospodarstava u svrhu osuvremenjivanja proizvodnje, prerade i prodaje, s ciljem povećanja  konkurentnosti u EU. KGZS djeluje preko 8 regionalnih Zavoda.

Savjetodavna služba u Sloveniji

Javna služba kmetijskega svetovanja (JSKS) je najznačajnija stručna služba koja djeluje u okviru KGZS. Poljoprivredno savjetovanje u Sloveniji u prošlosti je značilo prijenos znanja na poljoprivredna gospodarstva s ciljem povećanja obujma proizvodnje hrane. Danas poljoprivrednici traže znanja koja omogućuju gospodarstvu da odgovori na aktualne izazove u pogledu zahtjeva provedbe mjera zaštite okoliša, dobrobiti životinja, smanjenja utjecaja na klimu. Poljoprivrednici potražuju i druga aktualna specijalistička znanja: način smanjenja rizika kod investicija, učinkovito korištenje zemljišnih, tehnoloških i ljudskih resursa na svakom pojedinom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uz poštivanje opsežnih i kompleksnih zakonodavnih okvira ZAP-a, koji se k tome često mijenja i nadopunjuje.

Portret slovenske poljoprivrede

• Povod za pogled preko „meje“
• 477 000 ha poljoprivrednih površina
• 72 000 poljoprivrednih gospodarstava
• Prosječna veličina gospodarstva – 6.6 ha
• 80 % gospodarstava ima stočarsku proizvodnju
• Prosječno 7 UG po gospodarstvu
• Isplate iz državnog proračuna 2013. Godine 375 mil. € (71 % EU, 45 % direktna plaćanja, 45 % isplate kroz Program ruralnog razvoja)

Savjetodavna služba održi godišnje više od 2000 predavanja, provede više od 100 000 individualnih savjetovanja poljoprivrednika, ispuni preko 50 000 zahtjeva za poticaje, te stručno i tehnički pomaže rad oko 500 različitih poljoprivrednih udruga i organizacija.

Stupanj samoopskrbe slovenske poljoprivrede je ukupno 75%:

• mlijeko 118%
• meso peradi 111%
• meso goveda 107%
• žito 55%
• krumpir 46%
• svinjsko meso 39%
• povrće 33%
• jaja 91%

U vremenskom razdoblju od 2008. do 2014. godine Savjetodavna služba godišnje je savjetovala 3000 – 4000 poljoprivrednika o zahtjevima višestruke sukladnosti. Stalno pružanje pomoći poljoprivrednicima u povlačenju bespovratnih sredstava iz EU je također značajna aktivnost savjetodavaca. Danas je sve više visoko obrazovanih mladih ljudi koji žele preuzeti poljoprivredna gospodarstva i tako realizirati svoje poslovne ideje, zbog čega Savjetodavna služba stalno unapređuje i prilagođava sadržaj i metode savjetovanja.

Uzvanici 15 godišnjice KGZS u dvorani „Povodni mož“ Gospodarskog razstavišća u Ljubljani

Da bi Savjetodavna služba, i u budućnosti, bila u stanju kvalitetno izvršavati svoje mnogobrojne zadaće, neophodno je službu financijski i kadrovski jačati. Za poljoprivredne savjetodavce u EU se uvode kvalifikacijski standardi koji se osiguravaju redovitim godišnjim usavršavanjem, pa će ubuduće te standarde, za svoje savjetodavce primjenjivati i slovenska Savjetodavna služba. Između ostalog, to je razlog više da se dio savjetodavnih usluga može financirati sredstvima iz Programa ruralnog razvoja.

Nastup glazbenih sastava u pauzama ceremonije

Na kraju valja istaknuti kako je g. Peter Vrisk, mag. ing., predsjednik KGZS u dva prethodna mandata, komentirajući broj zaposlenih u Savjetodavnoj službi u Hrvatskoj, mišljenja da bi za uspješnu potporu provedbi mjera Programa ruralnog razvoja, u Hrvatskoj bio potreban dvostruko veći broj savjetodavaca. Za usporedbu, u slovenskoj Savjetodavnoj službi zaposleno je otprilike 300 savjetodavaca.

Zatvaranje ceremonije – nastup na harmonici predsjednika KGZS, g. Cvetka Zupančića

mr. sc. Milan Husnjak
Tea Tošić, dr. med. vet.